SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ECB
 
As iz rukava Marija Draghija
Autor/izvor: SEEbiz / Saxo Bank
Datum objave: 08.03.2017. - 14:38:23
ANALIZA - Usred vreve oko mogućeg Fedovog povećanja kamatne stope, sutrašnji je sastanak Europske središnje banke (ECB) gotovo pao u drugi plan, poručuje Michael Boye iz sektora za fiksne prinose u Saxo Banci i dodaje da će na zakazanom sastanku predsjednik Mario Draghi još jednom cijelu zajednicu ulagača prikovati za ekran u potrazi za bilo kakvim naznakama vezanima za budući smjer monetarne politike u eurozoni.

No, nastavlja Boye, pažnja ulagača bit će usmjerena na sudbinu ECB-jevog programa kvantitativnog popuštanja koja je već dugo uzrok goruće rasprave unutar upravnog vijeća i koji će se, kako je i najavljeno u prosincu, smanjiti na 60 milijuna eura vrijednosti mjesečne kupovine obveznica u razdoblju od travnja do prosinca ove godine.

- S obzirom na informacije o snažnim temeljnim gospodarskim podacima i na rastući optimizam unutar monetarne unije, mnogi tržišni sudionici traže od ECB-a da dodatno smanji svoje uplitanje u tržište obveznica – smatra Boye i dodaje da se veliko uplitanje, koje uključuje nekoliko značajno negativnih stopa na depozite i snažno kupovanje obveznica na referentnim državnim tržištima obveznica, smatra glavnim krivcem za mnoge negativne nuspojave koje su uslijedile, primjerice pritisak na bankovnu zaradu i oštećenu likvidnost kolateralne imovine.

Međutim, doktrina 'pod cijenu svega' koju Mario Draghi provodi u ECB-u možda još neće usporiti središnju banku, ali bi mogla napraviti svojevrstan zaokret po pitanju uvjeravanja da se provede program kvantitativnog popuštanja, komentira Boye i dodaje da bi taj program mogao ublažiti neke od problema vezane za negativne kamatne stope u sjevernoj Europi, kao i podržati izazvane južnoeuropske zemlje članice EU-a.

- Već je bilo govora o svojevrsnom rješenju na zadnjem sastanku u siječnju kad je rečeno da su ograničena i privremena odstupanja od kapitalnog ključa moguća i neizbježna, a kapitalni ključevi upravljaju udjelom kupovine obveznica dodijeljenih svakoj državi članici, s tim da je Njemačka vodeća zemlja u tom slučaju – ističe Boye.

U svakom slučaju, odstupanja bi značila veliku preraspodjelu za periferne zemlje kao što su Španjolska, Italija, Portugal i možda Grčka, i bile bi kao 'Bogom dane' ako velika politička nesigurnost još jednom zatrese tržište.

Ipak, možda su u iščekivanju takvog poteza ili još jednog koraka ka sužavanju ECB-ovog kupovanja obveznica, njemački državni prinosi nedavno išli uzlaznom putanjom, nakon potpuno neshvatljivog pada kojeg su zabilježili krajem veljače, podsjeća Boye i zaključuje da rast europskih državnih prinosa može započeti ako ECB sutra napravi korak prema normaliziranju svoje, trenutno neprimjerene, politike.