SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ZAPLJENA
 
Porezne vlasti Italije UniCreditu zaplijenile 245 milijuna eura
Autor/izvor: SEEbiz / Fena
Datum objave: 19.10.2011. - 12:35:44
RIM - Talijanska poreska policija zaplijenila je 245 milijuna eura (338,5 milijuna dolara) najveće talijanske banke UniCredit, u okviru istrage zbog navodne poreske prevare u 2007. i 2008. putem složene financijske sheme u kojoj je sudjelovala i britanska banka Barclays, priopćili su danas pravosudni i bankini izvori.
Rukovoditelji dvije banke su, prema tim izvorima, pod istragom, uključujući bivšeg izvršnog direktora Unicredita Alessandra Profuma, koji je dao ostavku prije godinu dana, prenijele su agencije.

Glasnogovornik UniCredita je izjavio da je "veoma iznenađen" tom zapljenom imovine, ukazavši da je "siguran da je banka poslovala ispravno".

Navodna prijevara je vezana za poreske deklaracije za 2007. i 2008. i korištenje kompleksnog finansijskog mehanizma, poznatog kao "Projekt Brontos", koji je razvila banka Barclays, a koristio UniCredit.

Ta shema je, kako je ukazao sud u Milanu, omogućila UniCreditu da plaća manji porez u Italiji tako što je prevodila kamate u dividende, koje su u Italiji uglavnom izuzete iz plaćanja poreza.

Prema izvještajima talijanskih medija, UniCredit je trebao plaćati porez od 100 posto gotovinskog priljeva u okviru te sheme, ali je plaćao porez od svega pet posto jer je taj priljev okarakteriziran kao dividenda, umjesto kao kamata na bankarski depozit.

Poreska policija je novac UniCredita zaplijenila s računa te banke u "Banci Italije".

Istraga protiv te banke se vodi još od 2009., kada su talijanski mediji izvijestili da je policija pretresla prostorije UniCredita i zaplijenila elektronske podatke Barclaysa.

Ova istraga je došla u teško vrijeme za UniCredit i njenog izvršnog direktora Frederica Ghizzonija, koji su pod pritiskom da povećaju kapital i povrate povjerenje investitora poslije klizanja vrijednosti dionica te banke zbog strahovanja od negativnog utjecaja dužničke krize u eurozoni na njene financije.