SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
IZNAJMLJIVAČI
 
Barcelona objavila rat Airbnbu i Bookingu
Autor/izvor: Milica Mančić / Business Insider
Datum objave: 20.08.2015. - 20:49:00
Zadnja izmjena: 21.08.2015. - 08:43:45
BARCELONA - Nova gradonačelnica Barcelone, aktivistica Ada Colau, već dugo ima običaj stjecati moćne neprijatelje.

Prije nego što je izabrana na lokalnim izborima u svibnju, najpoznatija je bila po tome što je predvodila Platformu za žrtve hipoteke, organizaciju koja pravnim savjetima pomaže Španjolcima suočenim s deložacijama.

Zbog toga se uplela u sudsku bitku s pravnom superstrukturom uglavnom naklonjenom bankama i izazvala gnjev španjolske vlade.

Sada Colau, koja je nekad bila noćna mora ministara i policije diljem zemlje, vodi gradsku upravu Barcelone i njene policijske snage. I naišla je na malo drukčijeg protivnika: turističku industriju svog grada koja zarađuje milijarde eura, a naročito na neregistrirane apartmane koji se oglašavaju na Airbnbu i Bookingu.

Jedna od prvih odluka koje je donijela bila je da na godinu dana zabrani otvaranje novih smještaja za turiste. Taj potez odnosi se na hotele, hostele, stanove za izdavanje i sve druge smještajne kapacitete u gradu. Moratorij je bio očekivan, jer je Colau i ranije najavljivala da se ogroman priljev turista u katalonsku prijestolnicu mora staviti pod kontrolu.

Skoro da nijedan europski grad nije doživio takav turistički bum kao Barcelona. Godine 1990., taj grad s oko milijun i pol stanovnika privlačio je milijun i 700 tisuća turista. Godine 2014., taj broj je narastao na čak sedam i pol milijuna, što je skoro peterostruko povećanje.

Turistički bum donio je i ogroman priljev novca. Prema MasterCardovom indeksu gradova kao globalnih destinacija, Barcelona godišnje uprihoduje preko 12 milijardi eura od turizma i treći je europski grad po turističkoj potrošnji, odmah iza globalnih moćnika, Londona i Pariza. Ipak, taj novac ima i svoju cijenu, kao što svjedoči i dokumentarni film "Bye Bye Barcelona".

Kao što mnogi žitelji Barcelone rado ističu, njihov grad brzo postaje sve više nalik zabavnom parku i stiže do granica svojih fizičkih kapaciteta. Stanarina je u mnogim gradskim četvrtima vrtoglavo porasla jer vlasnici nekretnina i poduzetnici pozornost usmjeravaju skoro isključivo na mnogo unosnije potrebe posjetitelja koji tu dolaze na kratak rok.

Još jedna mana turističkog buma je često zatvaranje tradicionalnih, obiteljskih prodavaonica i obrta, pošto je prošle godine ukinuto ograničenje cijene zakupa lokala. Posljedica toga je da grad gubi svoj jedinstveni karakter, isti onaj koji je turiste i privukao, te sve više liči na jedan u nizu gradova punih multinacionalnih lanaca trgovina i restorana.

Čak ni ekonomska kriza nije mogla usporiti rast turističkih kapaciteta: sa 23.719 kreveta 1991. godine na 37.244 u 2003. i čak 69.128 kreveta u 2013. godini. Također, iznajmljuje se neutvrđeni broj neregistriranih apartmana preko specijaliziranih internet sajtova.

Na konferenciji za novinare prošlog tjedna, zamjenik gradonačelnice Geraldo Pisarello Pin najavio je novu, probnu shemu. Ljudi koji budu izdavali neregistrirane apartmane preko internetskih portala imat će šansu da im se oprosti 80 posto kazne ukoliko svoj stan na tri godine ustupe gradskoj vijećnici za potrebe socijalnog stanovanja.

Drugim riječima, Gradsko vijeće će po mnogo nižoj cijeni iznajmljivati njihov stan i istovremeno osigurati smještaj za građane Barcelone koji ne mogu sebi priuštiti nikakav krov nad glavom. Kada te tri godine isteknu, vlasnik stana imat će izbor: ili platiti ostatak kazne i ponovno doći u posjed svog apartmana, ili nastaviti ustupati stan za socijalno stanovanje dok cijela kazna ne bude otplaćena.

Ovom mjerom Colau želi ubiti tri muhe jednim udarcem. Najprije, smanjiti turističku ponudu Barcelone tako što će ukinuti jednu od njezinih glavnih atrakcija, a to su jeftini, neregistrirani apartmani. Zatim, planira povećati količinu stanova kojima gradska vijećnica raspolaže za socijalno stanovanje i time odobrovoljiti svoje glasače, mahom iz neprivilegiranih slojeva društva. Treće, dobit će i naklonost vlasnika hotela, hostela i drugih registriranih smještaja koji se osjećaju ugroženim zbog sajtova poput Airbnba i Bookinga.

Kazne za neregistrirane apartmane prilično su visoke, čak do 90.000 eura. Prosječna kazna iznosi oko 15.000. Španjolski list Economista navodi da će gradska vijećnica tražiti od posredničkih platformi, odnosno Airbnba i Bookinga, da joj predaju sve podatke o turističkim apartmanima koji nemaju gradski registarski broj. Ukoliko te tvrtke ne budu surađivale, gradska vijećnica bi mogla pokrenuti zakonski postupak zabrane pristupa ovim sajtovima na području cijele Katalonije.

Takve prijetnje podsjećaju na nedavni sukob Airbnba sa New Yorkom, u kojem je na koncu postignut kompromis, pa je Airbnb vlastima predao podatke o svim oglašivačima stanova, ali nije dostavio ključne podatke koji bi omogućili njujorškim vlastima da pojedinačno tuže sve neregistrirane stanodavce.
Drugi gradovi poput Londona i Amsterdama mnogo blagonaklonije gledaju na Airbnb, pa su čak i izmijenili zakone kako bi svojim sugrađanima omogućili rentirati stanove bez straha od sankcija.

Glavna destinacija Airbnba, Pariz, ove godine je domaćin godišnjeg okupljanja korisnika te internetske stranice, a gradonačelnik Bruno Julliard izrazio je želju pariških vlasti da nastave tijesnu suradnju s ovom platformom. Ipak, pitanje je koliko će ta blagonaklonost trajati, s obzirom na to da je Reuters nedavno objavio istraživanje o tome kako Airbnb predstavlja prijetnju za pariške luksuzne hotele.