SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
 
ISELJAVANJE
 
Bečki institut: Hrvati se ovako nisu iseljavali ni u ratovima
Autor/izvor: SEEbiz / index.hr
Datum objave: 02.04.2019. - 19:53:27
ZAGREB - Bečki institut za međunarodne ekonomske studije (WIIW) objavio je ovih dana svoju ekonomsku analizu i prognozu za 23 države srednje, istočne i jugoistočne Europe u periodu 2019. - 2021., a među njima se nalazi i Hrvatska. WIIW upozorava da će zemlje poput Bugarske i Hrvatske do 2045. godine izgubiti najmanje 20 posto radne snage, što će dugoročno imati iznimno negativne posljedice na razvoj gospodarstva u jugoistočnoj Europi.

"Ovakav gubitak stanovništva nije zabilježen ni u ratu", istaknuo je Richard Grieveson iz WIIW-a te dodao kako su dodatni zabrinjavajući faktori i usporavanje njemačkog i kineskog gospodarstva. Manja potražnja u Njemačkoj će se naročito negativno odraziti na države poput Mađarske, Poljske i Hrvatske, koje ekonomski ovise o izvozu, što bi u kombinaciji s nedostatkom radne snage moglo proizvesti velike probleme, piše Index.hr.

Dobar gospodarski rast koji je zabilježen u regiji u 2017. i 2018. godini je već gotov, smatraju u WIIW-u te sada slijedi neizbježno usporavanje.

"Sve veći nedostatak radne snage dovodi do povećanja plaća, što pak snažno potiče povećanu osobnu potrošnju. Međutim, to dovodi u pitanje vanjsko kompetitivnost tih gospodarstava i potiče investitore da ulažu drugdje.

Dugoročno gledajući, zemlje jugoistočne Europe suočene su s ogromnim izazovima: demografskim padom kakav nije zabilježen u miru, napadom na neovisnost i kvalitetu institucije, izostankom pripremljenosti za novu digitalnu ekonomiju te niskim nivoima automatizacije u odnosu na konkurente iz Azije, Sjeverne Amerike i zapadne Europe", ističe se u studiji WIIW-a.

Hrvatskoj se do 2012. predviđa "umjeren gospodarski rast od 2,5 posto", pretežito utemeljen na turizmu i osobnoj potrošnji. Za postizanje većeg rasta ključno je bolje iskoristiti europske fondove, smatraju stručnjaci WIIW-a, što znači da ti fondovi dosad - šest godina otkako je Hrvatska ušla u EU - nisu bili dovoljno dobro iskorišteni. "Kontinuirano iseljavanje mladih u kombinaciji sa sve starijim stanovništvom postaje značajan faktor ograničavanja rasta", zaključuje WIIW te dodaje da je vlada kao jedan od svojih ekonomskih prioriteta najavila pristupanje eurozoni.

Kao najveći problem cijele istočne i jugoistočne Europe navodi se "demografski kolaps", ali i uspon autoritarnih vladara koji dovodi do zarobljavanja institucija koje bi trebale biti neovisne, kao i niski obrazovni standardni i nedovoljni kapaciteti za IT industriju, bez koje nema integracije u globalnu digitalnu ekonomiju. Za Hrvatsku je sve to itekako problematično, s obzirom na to da su se tisuće mladih obrazovanih kadrova već odselile u Irsku i Njemačku.

WIIW upozorava političare na vlasti da već sada trebaju donositi dugoročne mjere kojima bi se suprotstavili takvim trendovima jer njihov izostanak znači da će cijela jugoistočna Europa nastaviti ekonomski zaostajati za ostatkom kontinenta te da će se dovesti u stanje gospodarskog pada. Predlažu da se više ulaže u automatizaciju s obzirom na to da zemlje poput Hrvatske već sada nemaju dovoljno radnika kako bi servisirale, primjerice, turistički sektor, no najviše zabrinjava što WIIW ne misli kako se postojeći demografski trendovi mogu preokrenuti u sljedećih četvrt stoljeća.

Ističe se i da su Srbija i Sjeverna Makedonija prošle godine ostvarile bolji gospodarski rast u odnosu na 2017. godinu, dok se kao negativni izuzeci navode Bugarska, Rumunjska i Hrvatska, koje bilježe sve veće disbalanse u robnoj trgovini.

Od članica EU-a WIIW predviđa da bi usporavanje globalne ekonomije moglo najviše pogoditi Rumunjsku i Hrvatsku, dok od njih još lošije stoje BiH, Crna Gora, Kosovo, Albanija i Turska, koja uvjerljivo bilježi najgore rezultate u više kategorija.

Hrvatska je i četvrta po starosti stanovništva - starije stanovništvo imaju na istoku i jugoistoku Europe samo Latvija, Bugarska i Rumunjska. WIIW navodi i indeks Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) koji računa spremnost država za novu digitalnu ekonomiju, a po njemu Hrvatska također nije u zavidnoj poziciji. Manje su spremne tek Ukrajina, Bugarska, Moldavija, Srbija, Albanija i BiH. Treba napomenuti da su Hrvatska i Bugarska članice EU-a, što njihovu nespremnost za digitalnu ekonomiju čini posebno zabrinjavajućom.Crna Gora i Sjeverna Makedonija pak imaju bolje šanse u digitalnoj ekonomiji od Hrvatske.

U svakom slučaju, analiza WIIW-a pokazuje da samohvala vlade Andreja Plenkovića zbog toga što je jedna rejting agencija podigla hrvatski investicijski rejting nije nešto ni približno dovoljna da Hrvatsku spasi od dugoročne ekonomske stagnacije odnosno propadanja.