SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PROJEKTI
 
Bjelorusija gradi svoju prvu atomsku centralu na vratima EU-a
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 26.11.2017. - 11:47:27
OSTROVEC - Trideset godina nakon Černobiljske katastrofe koja je teško pogodila velik dio njezina teritorija, Bjelorusija gradi svoju prvu atomsku centralu koju konstruira i financira Rusija, dok susjedna Litva zabrinuto promatra, nemoćna da bilo što učini.

Na sjeverozapadu Bjelorusije, petnaest kilometara od litavske granice, gradnja centrale u Ostrovecu ulazi u završnu fazu: dva reaktora snage 1.200 megavata svaki pustit će se u pogon 2019. i 2020.

Projekt koji je vlada odobrila 2008., a povjeren je ruskoj nuklearnoj grupaciji Rosatom, vrijedan je 11 milijarda dolara, od čega se 10 milijarda financira ruskim zajmom.

Projekt budi tužna sjećanja na eksploziju reaktora centrale u Černobilju, u Ukrajini, 1986. u kojoj je ozračena četvrtina bjeloruskog teritorija.

Na veliku zabrinutost za nuklearnu sigurnost koju je potaknula havarija u Fukushimi 2011., bjeloruska vlast i ruski graditelj odgovaraju umirujućim izjavama.

Bjeloruska sociologinja Elena Martiščenkova koja od 2005. ispituje javno mišljenje o tom pitanju, kaže da oko polovine bjeloruskog stanovništva danas podupire razvoj nuklearne energije, a taj postotak se u okrugu Ostrovec penje i na 65 posto.

No taj optimizam ne dijele na drugoj strani obližnje litavske granice. Vilnius kritizira projekt nazivajući ga "povredom međunarodnih zahtjeva za nuklearnu i ekološku sigurnost, na 20 km od granice s Europskom unijom i tek 40 km od litavske prijestolnice", što ruski konstruktor niječe.

Još nije riješen problem odlaganja radioaktivnog otpada za koji vlada tvrdi da na njemu radi.

Plan gradnje centrale, najavljen 2011., omogućio je Vladimiru Putinu da proširi utjecaj na području bivšeg SSSR-a pružajući pomoć bjeloruskom predsjedniku Aleksandru Lukašenku koji se nakon progona oporbe našao u teškoj gospodarskoj krizi zbog zapadnih sankcija.

Nakon nedavnog ukidanja europskih sankcija - zahvaljujući oslobađanju oporbenih čelnika - Minsk, našavši se u nešto povoljnijim okolnostima, opisuje projekt kao način smanjenja svoje ovisnosti o ruskom plinu kojim se koristi za proizvodnju električne energije.

Moskva je dopremu nafte i plina već više puta iskoristila kako bi utjecala na prilike u Bjelorusiji i na druge susjedne zemlje.

Aleksandar Mihaljevič, stručnjak za atomsku energiju u Znanstvenoj akademiji rekao je na nedavnoj energetskoj konferenciji u Minsku da će nova centrala, koja će zadovoljiti više od četvrtine bjeloruskih potreba za energijom, omogućiti Bjelorusiji da za četvrtinu smanji uvoz ruskog plina i cijenu električne energije.