SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PRIČUVE
 
Bruto međunarodne pričuve na kraju prvog kvartala 18,3 mlrd. eura
Autor/izvor: RBA analize
Datum objave: 28.05.2019. - 09:49:00
Zadnja izmjena: 28.05.2019. - 11:28:37
ANALIZA - Prema podacima HNB-a ukupna aktiva središnje banke na kraju ožujka iznosila je 139,4 mlrd. kuna te je uz pad na mjesečnoj razini za 4,8 mlrd. kuna (-3,3%) na godišnjoj razini bila viša za 13,9 mlrd. kuna (11,1%).

U odnosu na kraj 2018. ukupna aktiva središnje banke viša je za 5,9 mlrd. kuna (4,5%). Promjene na mjesečnoj i na godišnjoj razini prvenstveno su odraz kretanja inozemne aktive s obzirom da njen udio u ukupnoj aktivi čini blago iznad 99 posto. Inozemna aktiva HNB-a na kraju ožujka iznosila je 137,3 mlrd. kuna što predstavlja pad na mjesečnoj i rast godišnjoj razini (-3,4% odnosno 10,4%).

U strukturi inozemne aktive najveći udio odnosi se na plasmane u vrijednosne papire (65%) koji su krajem ožujka bili viši na mjesečnoj i godišnjoj razini (%2B2,6% odnosno 13,1%). Nadalje, od ostalih komponenti inozemne aktive snažniji godišnji rast zabilježen je kod oročenih depozita u stranim bankama (8,7%) koji u strukturi sudjeluju sa 30%. Nadalje, efektiva i depoziti po viđenju u stranim bankama spustila se s 3,8 mlrd. kuna u ožujku 2018. na 3,7 mlrd. kuna u ožujku ove godine.

Bruto međunarodne pričuve izražene u eurima zabilježile su u ožujku pad na mjesečnoj i rast godišnjoj razini (-3,2% i 11,2%) te su na kraju prvog tromjesečja iznosile 18,3 mlrd. eura što je djelomično je i posljedica devizne intervencije HNB-a u veljači na kojoj je od banaka otkupljeno 450,3 mil. eura.

U pasivi bilance HNB-a primarni novac s udjelom od 75% zabilježio je rast i na mjesečnoj i na godišnjoj razini (2,5% odnosno 12,7%) premašivši tako 103 mlrd. kuna. Pri tome je značajan doprinos na rastu na godišnjoj razini došao od povećanja gotovog novca izvan kreditnih institucija te depozita kreditnih institucija koji zajedno čine udio veći od 70%, a zabilježili su godišnje stope rasta od 12% odnosno 12,4%.

Očekujemo da će i u nastavku ove godine središnja banka ostati u potpunosti predana politici stabilnog tečaja. Stoga bi, u slučaju pritisaka na tečaj i pojačanih volatilnosti, HNB zasigurno intervenirao na deviznom tržištu. Pri tome su izglednije intervencije na strani kupnje eura. Posljedično treba očekivati i nastavak rasta deviznih pričuva Republike Hrvatske.