SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
GOLF
 
Cres definitivno dobiva golf terene
Autor/izvor: SEEbiz / Novi list
Datum objave: 23.12.2018. - 12:35:18
RIJEKA - Nakon što je u nedavno Skupština Primorsko-goranske županije velikom većinom glasova izmijenila prostorni plan – prebacivši mogućnost gradnje golfskih igrališta s područja kraj Ustrina, sela na zapadnoj obali otoka Cresa, na Mataldu, predjel na južnom dijelu otoka blizu sela Punta Križa – regionalna je samouprava otvorila vrata ideji tvrtke »Jadranka« sa sjedištem u Malom Lošinju, u gotovo stopostotnom vlasništvu »Beta ulaganja«, tvrtke čiji je pak vlasnik tvrtka za upravljanje investicijskim fondovima »UK Promsvjaz«, a vlasnik te tvrtke je »Promsvjazbanka« iz Moskve.

Jadranka je i uputila inicijativu za izmjene i dopune prostornog plana PGŽ-a, a projekt je krajem 2013. godine, dan nakon objave ulaska kapitala ruskih korijena u tvrtku, predstavio Mihajlo Perenčević, kazavši da je ideja »perfektno igralište, kakvo nitko u Hrvatskoj još nije napravio, te jedno od najboljih u Europi«, te da »s klimom kakva vlada ovdje, to znači dolazak gostiju praktično cijele godine«. Tada još nije bio postignut dogovor između Krčke biskupije, vlasnika terena na Mataldi i »Jadranke«, kao niti u srpnju 2014. godine, kada se očekivalo pronalaženje zajedničkog jezika, te se to dogodilo naknadno.

Iako je predsjednik uprave »Jadranke« Sanjin Šolić izmjene prostornog plana očekivao i ranije, one su se dogodile prije desetak dana, pri čemu su podršku uskratili vijećnici Akcije mladih i Živog zida u Županijskoj skupštini. Dva dana prije te sjednice, sastalo se i Gradsko vijeće Malog Lošinja, koje nije nadležno za izmjene županijskog prostornog plana, a s omjerom 10:4 usvojilo je zaključak kojim podržava izmjene prostornog plana. Glas »za« dale su sve političke opcije zastupljene u Vijeću, osim četvero vijećnika s neovisne liste Dubravka Devčića, piše Novi list.

Rasprava o ovoj temi oživljena je u srpnju ove godine, kada je u sklopu javne rasprave održana javna tribina o izmjenama prostornog plana, na kojoj su izlaganja dali predstavnici Zavoda za prostorno planiranje PGŽ-a i tvrtke »Dvokut Ecro« koja je radila studiju utjecaja na okoliš. Tada je izneseno – a tako je navedeno i u četvrtak usvojenim izmjenama – da će maksimalna površina predmetnog područja moći biti 315 hektara, s tim da ugostiteljsko-turistički sadržaji smiju biti površine do najviše 10 hektara, s kapacitetom od 800 ležajeva, a da smiju biti napravljena dva natjecateljska igrališta s po 18 rupa.

Kada je riječ o korištenju vode na kompleksu igrališta, definirano je da se za navodnjavanje ne smije koristiti voda iz otočnog vodovoda, koji se u cijelosti temelji na vodi iz prirodnog fenomena Vranskog jezera, niti iz drugih izvora na licu mjesta, već to može biti isključivo voda dobivena desalinizacijom morske vode, pročišćena sanitarna voda i drenažna voda. Za objekte uz igralište (hoteli i sl.) odobreno je korištenje vode iz jezera. Ova dva sustava moraju biti izvedena tako da budu fizički odvojeni.

Kada je riječ o gradnji uz obalu, odobreni su jedino desalinizator, te pristanište na sjeveroistočnoj obali otoka, bez ikakvih drugih objekata. Građevine na ovom području smjet će biti visoke najviše 15 metara za hotelske, odnosno deset za ostale objekte. Na samim igralištima, prirodna površina mora ostati na najmanje 65 posto terena.

Dozvoljena je i gradnja helidroma.

Iznijeli su izrađivači izmjena plana i to, da je »utopistički očekivati potpun izostanak štetnih utjecaja«, a da za igrališta treba koristiti vrstu trave prilagođenu klimatskom području, tako da traži manje vode i da bude otpornija na bolesti, a time iziskuje i manje tretiranja kemikalijama.

Nositelj neovisne liste u Gradskom vijeću Malog Lošinja Dubravko Devčić temelji protivljenje na zabrinutosti da nadzor nad zacrtanim pravilima neće biti dobar, s obzirom na to »u kakvoj državi živimo«, a smatra i da u ovoj situaciji treba imati hrabrosti reći »ne« projektu. Iako su naposljetku podržali gradnju golf-terena i pratećih objekata, samu provedbu nadzora u pitanje su na sjednici Vijeća doveli i Mario Kamalić iz HSS-a i Marlen Vlašić (HRAST). Gradonačelnica Ana Kučić (HDZ) mišljenja je da »jedna prepreka ili problemčić ne znače da će projekt krenuti u krivom smjeru«.

Svoje protivljenje gradnji golfskih igrališta na Mataldi iznijela je Bojana Genov, predstavljajući građansku inicijativu »Čovjek po mjeri otoka«, a takav stav temelji na proceduri donošenja i sadržaju prostornog plana. »Izgradnja golf-terena na području u sustavu Natura 2000, koje sadrži 48 zaštićenih vrsta i jedanaest staništa, od čega je jedna vrsta prioritetna, Osmoderma barnabita, a jedno stanište prioritetno – povremene mediteranske lokve, devastacija je vrijednog prostora i kršenje međunarodnog ugovora.

Načelima dobrog prostornog planiranja suprotne su izmjene plana bez pravih prostornih pokazatelja, konkretne analize utjecaja na staništa i konkretnih mjera umanjenja negativnog utjecaja golfa na cjelovitost ekološke mreže i tvrdim da je to izravno pogodovanje investitoru«, kaže Genov, navodeći da je 2013. godine bila usvojena Strategija održivog razvoja turizma prema kojoj je pet posto građana smatralo golf za perspektivan oblik turizma, te da će Europskoj komisiji biti dostavljena tužba. Mišljenja je i da je procedura vođena tako da se ishod znao unaprijed i da su svi akteri »zdušno navijali za investitora«, a zaključuje da je tema odveć složena da bi se o njoj moglo govoriti u nekoliko rečenica, a da se pritom ne ispadne »ridikulozni primjerak protivnika razvoja«.