SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
 
MJERE
 
Demografske mjere Kolinde Grabar-Kitarović: Radna mjesta i porezna reforma najvažniji
Autor/izvor: SEEbiz / N1 info
Datum objave: 11.06.2018. - 14:50:18
ZAGREB - Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović predstavila je na Pantovčaku svoje demografske mjere. Na njima su radili demografi i drugi stručnjaci, na čelu s predsjedničinim savjetnikom demografom Anđelkom Akrapom.

Riječ je o životnom pitanju, pitanju opstanka Hrvatske kao države i naroda, rekla je predsjednica na početku, istaknuvši da je rješavanje pitanja demografije bilo i u njezinu izbornom programu kad je pobijedila na predsjedničkim izborima.

''Provedba mjera ima svoju cijenu, no njihova neprovedba ima još veću cijenu a to je nestanak hrvatskog naroda i države''

Demografska revitalizacija bila je i jest pitanje kojemu sam odlučila posvetiti svoj mandat, kazala je predsjednica. Rješavanje demografskih problema neodvojiv je i sastavni dio ukupne razvojne politike, rekla je predsjednica.

Taj plan mjera pisala sam osobno u suradnji sa svojim savjetnicima, istaknula je, dodavši da je dokument radni i da se može mijenjati te da je namjera potaknuti javnu raspravu u koju moraju biti uključene sve pore društva i države. Provedba ovih mjera nije trošak, nego ulaganje u budućnost, kazala je predsjednica.

Hrvatskoj su potrebne duboke, korjenite društvene promjene. Ovaj prijedlog mjera ne ovisi samo o gospodarskim okolnostima i političkoj volji za njihovu provedbu, nego u društvenoj klimi, rekla je.

"Prema popisu 2011. Hrvatska je imala 4 milijuna 284 tisuće 889 stanovnika. Trenutno ima manje od 4 milijuna, to je procjena sa snažno izraženom neravnotežom u dobnom sastavu. Ako ne zaustavimo pad, imat ćemo milijun stanovnika manje do 2051. godine. Ubrzano raste broj starijeg stanovništva u dobi iznad 65, a osobito je dramatičan pad stanovništa u radnoj dobi od 15 do 60 godina", rekla je predsjednica.

Činjenica je da Hrvatska demografski stari i da će naš mirovinski sustav biti neodrživ, upozorila je predsjednica.

Istaknula je neke od razloga odlaska ljudi iz Hrvatske.

1. Opću društvenu klimu

2. Radni i materijalni status u državi

3. Razlozi subjektivne naravi, želje za putovanjem, stjecanjem dodatnog iskustva.

Nije problem što građani odlaze u druge države radi vlastitog obrazovanja i napredovanja, problem je u tome što ne stvaramo uvjete za njihov povratak, rekla je predsjednica.

"Riječ je o nizu elemenata neke, nadam se, buduće razvojne strategije kojoj je krajnji cilj postići životne uvjete kakvi postoje u uređenim državma u kakve se iseljavaju hrvatski državljani, rekla je predsjednica naglašavajući da se posebna pozornost posvećuje "ljudskim resursima".

Mjere

Prva skupina predsjedničinih mjera su gospodarske mjere.

"Temelj mora biti stvaranje okruženja koje će pogodovati stvaranju radnih mjesta", kaže predsjednica, a dodaje i da porezni sustav mora biti konkurentan za poslovanje.

"Porezna reforma je ključ svega, glavni cilj je smanjiti trošak rada za poslodavce i povećati neto plaće za zaposlenike", kaže predsjednica.

Druga ključna reforma je reforma javne uprave koja mora postati servisni centar građanima. Kao ključni alat vidi potpunutu digitalizaciju javne uprave.

"Danas je ljduski kapital najvrijedniji dio svakog društva", kaže predsjednica. "Ako ne provedemo ove mjere nećemo moći zadržati tu vrijednost."

Istaknuta je važnost blokiranih građana. Predsjednica predlaže da se iz postupka ovrha isključe posrednci i da se ovrhe vrate u nadležnost sudova. "Uloga je države da taj problem riješi, a ne da troškove prebacuje na građane".

Jedna od mjera je i uvođenje instituta apsolutne zastare. Treba izmijeniti Zakon o stečaju potrošača. Stečaj trebaju voditi Trgovački sudovi. Treba regulirati područje zateznih kamata kako one ne bi nadizlazile glavnicu. Treba ispitati zakonitost tvrtki koje naplaćuju potraživanja. Sve su to mjere koje predsjednica predlaže kako bi se riješio problem blokiranih.

Mjere obiteljske politike važan su dio predsjedničinog prijedloga. "Problem je u nesrazmjeru između želja obitelji i materijalnih okolnosti. Podrška obiteljima s djecom ima za cilj smanjiti razliku između stvarnog i željenog broja djeca."

U ovu skupinu spadaju mjere financijske potpore, usluge skrbi o djeci i vrijeme predviđeno za obiteljske dopuste i slobodne dane koje građani drže visoko na listi prioriteta.

"Naknade koje sam spomenula imaju funkciju socijalnih davanja, a rješavanje demografske problematike pripada prije svega razvojnoj politici", kaže predsjednica.