DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KATASTROFA
 
Depopulacija: U posljednjih deset godina ostali bez 68 seoskih škola
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji list
Datum objave: 13.05.2018. - 10:26:39
ZAGREB - Postupak zatvaranja škole je jednostavan. Nakon što isprazniš zgradu, pokupiš inventar poput klupa i stolaca te projektora pa zaključaš zgradu. Odjaviš struju i vodu, obavijestiš osnivača. U našem slučaju, to je Šibensko-kninska županija, opisuje Saša Kolombo, ravnatelj Osnovne škole Antuna Mihanovića Petropoljskog.

Kolombo, nažalost, ima iskustva sa zatvaranjem škola, ugasile su mu se dvije, Radonići II. i Kaočine, uskoro će i treća, u Čavoglavama. Njegova matična škola u Drnišu, koja je prije četiri godine imala čak deset područnih školica po okolnim mjestima, u posljednjih je 13 godina izgubila 300-tinjak učenika. U školi u Čavoglavama ove je školske godine samo jedan učenik. Od najmanjih škola, ostaju mu one u Radoniću I. s dva učenika, Pakovu Selu s četiri, Pokrovniku s pet, a Siverić dobro stoji s njih 19.

- To je signal strahovite depopulacije u državi. Najčešće se zatvaraju male područne škole najudaljenije od centralnih. Strada ono što je najdalje, no sada gubimo učenike i na srednjim udaljenostima. Meni kao poslodavcu to je frustrirajući osjećaj. Ostaju prazne zgrade - opisuje Kolombo za Jutarnji list.

Za mještane je, dodaje, donedavno gubitak seoske škole predstavljao šok jer se čitav društveni život vrtio oko nje, no danas vlada rezigniranost.

Škola u Drnišu samo je jedan u nizu primjera. Prema novim podacima Državnog zavoda za statistiku, u tekućoj školskoj godini u Hrvatskoj je 865 matičnih osnovnih škola i 1172 područne. Riječ je o malim mjesnim školama, često s nastavom od prvog do četvrtog razreda ili kombiniranim odjeljenjima. U školskoj godini 2007./08. imali smo 1240 takvih škola, što znači da je Hrvatska u deset godina izgubila 68 seoskih škola. Istodobno, prema istome izvoru, u gradovima je sagrađeno 29 velikih škola. Prema podacima Ministarstva obrazovanja iz 2014., Hrvatska je imala 324 škole s manje od deset učenika te još njih 390 sa 20 do 50 đaka.

Službena statistika pokazuje da je u dvije školske godine, od 2007. do 2009., ugašeno 13 škola. Potom još njih 13 između 2011. i 2015., pa se isti nesretan broj ugašenih škola ponovio do školske godine 2015./16. U sljedećoj školskoj godini broj područnih škola smanjio se za još njih 15.

Podaci DZS-a pokazuju da je unatrag deset godina najveći broj područnih škola nestao u Primorsko-goranskoj županiji, njih 12, slijede Splitsko-dalmatinska županija (deset), Ličko-senjska (šest), Karlovačka i Dubrovačko-neretvanska (po pet).

U Primorsko-goranskoj županiji, primjerice, Osnovna škola Viktora Cara Emina u Lovranu lani je zatvorila područnu školu Mošćenice s jednim učenikom. Budući da u ovoj školskoj godini i područna škola u Brseču ima jednog učenika koji se seli u područnu Mošćeničku Dragu, u kojoj je trenutno šest učenika, i ona će se najesen najvjerojatnije ugasiti, potvrđuju nam u Županiji i školi.

- Činjenica je da u županiji imamo područnih škola s minimalnim brojem učenika. Riječ je o malim sredinama, gdje škole predstavljaju život mjesta. Ne želimo dopustiti njihovo gašenje, odluku prepuštamo ravnateljima, koji ih drže otvorene dok imaju i jednog učenika. Pozitivno je što bi nam se u županiji ove godine moglo dogoditi lagano povećanje upisa - kaže Edita Stilin, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Primorsko-goranske županije.

Slavonija nije te sreće. Od škole do škole ravnatelji potvrđuju pad broja djece, koja se više ne ispisuju kao nekad, na kraju godine, već usred nje, ovisno o trenutku iseljavanja obitelji.

- Mi smo škola u prigradskom ruralnom području, nama je opstanak škole iznimno bitan. Škole su tu domovi kulture u kojima se okupljaju građani. Ne mogu zamisliti mjesto bez škole, obrazovanje je tu prisutno od 1830. godine - kaže Tihomir Batalo, ravnatelj Osnovne škole Ante Starčevića u Rešetarima nadomak Nove Gradiške. Lani je u školi bilo 194 učenika, sada ih je 180, pri čemu je dugi niz godina broj djece bio stabilnih 300-tinjak, pa do maksimuma od 410, doduše 1967. godine, navodi Batalo. Problem vidi u sve češćim kombinacijama razreda, dakle, učenici u dobi od prvog do četvrtog na nastavi u istome razredu.

- Kao roditelj, upitao bih se kakvi su uvjeti obrazovanja u kombiniranim razredima. Ostaje opcija ili to ili prijevoz djeteta u udaljeniju školu s boljim uvjetima - kaže.

Prognoze opstanka malih škola iznimno su loše i u okolici Zadra, na otocima, ali i u srednje velikim gradovima.