SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ZAPOŠLJAVANJE
 
Diskriminacija u Njemačkoj: Na tržištu rada najgore je biti Albanac
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 09.06.2018. - 22:02:44
BERLIN - U Njemačkoj je zabranjeno pri zapošljavanju uzimati u obzir spol ili nacionalnost kandidata. Teoretski. Analize pokazuju da to u praksi nije tako. Ima stranaca koji prolaze puno gore, ali i bolje od Nijemaca.

Znanstvenici Centra za socijalna istraživanja Berlina su od 2014. do 2016. poslali preko 6.000 aplikacija za radna mjesta u osam zvanja poput kuhara, mehaničara ili trgovca u veleprodaji. U aplikacijama su znanstvenici svojim kandidatima "davali" različito podrijetlo iz neke od 34 zemlje, različitu vjeru i bijelu, tamnu ili istočnjačku boju kože.

Naravno, zabranu diskriminacije u zapošljavanju je praktički nemoguće i provjeriti. To je potvrđeno i ovim testom, jer je na 60 posto aplikacija u kojima se kandidat predstavio kao Nijemac ili Njemica došao pozitivan odgovor i poziv na razgovor, ali pozitivan odgovor je došao i na 51 posto aplikacija gdje su se „kandidati" predstavili kao stranci, makar su imali potpuno identične kvalifikacije.

I među strancima postoje golema razlika u šansama da dobiju pozitivan odgovor: za Europljane gotovo da nema nikakve razlike u odnosu na Nijemce, ali loše prolaze kandidati iz Afrike ili muslimanskih zemalja – oni dobivaju 7 posto manje pozitivnih odgovora nego kandidati koji se predstavljaju kao kršćani i bijelci.
Među poslodavcima na dobrom glasu očito nisu ni Albanci jer je samo 41 posto aplikacija ovih fiktivnih Albanaca u istraživanju berlinskog centra dobilo pozitivan odgovor. Slično loše prošli su i kandidati iz Pakistana, Dominikanske Republike, Etiopije i Maroka.

Zanimljivo je da nema nikakvih loših predrasuda kod aplikacija osoba s Dalekog istoka, a istraživače je doista iznenadila činjenica da niti Nijemci nisu prvi izbor šefova za radno mjesto u njihovoj tvrtki. Zapravo su tek na petom mjestu - iza fiktivnih kandidata iz Švicarske, Poljske, Japana, a gotovo siguran pozitivan odgovor su dobili Alvaro ili

Alma Martinez, kako su berlinski znanstvenici "krstili" kandidate iz Španjolske.
Zaključak istraživanja jest da šefovi ili kadrovski odjeli manje gledaju na kvalifikacije, a više na kulturu i vrijednosti koje se uobičajeno povezuju s nekom etničkom skupinom.

"Kandidati stranog porijekla su samo onda zapostavljeni, ako vrijednosti koje se povezuju s ljudima iz njihove izvorne domovine snažno odudaraju od onih u Njemačkoj", smatraju autori istraživanja.

Ruud Koopmans, Susanne Veit i Ruta Yemane su nakon toliko napisanih molbi za posao zaključili kako prije svega kulturne dimenzije doseljavanja uzrokuju neravnopravnost. I poručuju da bi svima, osobito u doba demografskih problema kad poduzeća sve više traže stručnu radnu snagu, trebalo biti u interesu potpuno iskoristiti potencijal kvalificiranih kandidata:

"Drugim riječima, svim ljudima dati poštenu priliku da se iskažu na radnom mjestu, bez obzira kako se zovu i jesu li njihovi roditelji nekoć došli iz neke druge zemlje."