DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
TREND
 
Drvna industrija: Izvoz raste, radnika sve manje
Autor/izvor: SEEbiz / Glas Slavonije
Datum objave: 16.07.2017. - 09:02:04
VIROVITICA - Nakon globalne krize, evidentan je oporavak drvoprerađivačke industrije na području Virovitičko-podravske županije, rečeno je to između ostalog u HGK – Županijskoj komori Virovitica na 16. sjednici Strukovne grupe drvoprerađivačke industrije HGK – Županijske komore Virovitica održanoj pod predsjedanjem Ivana Špoljarića, dopredsjednika Strukovne grupe.

Oporavak se očituje, naglašeno je, kroz porasta prihoda i broja zaposlenih.U drvoprerađivačkoj industriji Virovitičko-podravske županije ukupan broj zaposlenih je 1884, od čega je u djelatnosti finalne proizvodnje namještaja 1444 zaposlena, odnosno 76,65 %, a u drvoprerađivačkoj industriji 440 zaposlenih, odnosno 23,35 %.“U strukturi ukupnog broja zaposlenih u gospodarskim subjektima u djelatnosti finalne proizvodnje namještaja Virovitičko-podravske županije, u 2015. godini najviše zaposlenih ima tvrtka Tvin Virovitica 53,81 %, Ciprijanović Orahovica 17,45 %, Pro Wood Virovitica 16,76 %, Javorović Virovitica 4,09 %, Contorte Virovitica 1,94 %. U strukturi ukupnog broja zaposlenih u gospodarskim subjektima drvoprerađivačke industrije Virovitičko-podravske županije, u 2015. godini najviše zaposlenih ima tvrtka Pan parket Čačinci 24,32 %, Drvo trgovina Slatina 21,36 %, Matešić Čačinci 10,45 %, Slavonski hrast Slatina 9,09 %.

Broj zaposlenih u gospodarskim subjektima drvoprerađivačke industrije i djelatnosti proizvodnje namještaja u Virovitičko-podravskoj županiji čini 14,40 % od ukupnog broja zaposlenih u gospodarskim subjektima županije”, istaknuto je. Kad je riječ o prihodima gospodarskih subjekata drvoprerađivačke industrije Virovitičko-podravske županije, u 2015. godini oni su iznosili 675,6 milijuna kuna, od čega je, promatrano po strukturi, ukupni prihod finalne proizvodnje namještaja iznosio 255,9 milijuna kuna, odnosno 37,89 %, a drvoprerađivačke industrije 419,6 milijuna kuna, odnosno 62,11 %.

Pozitivnim je ocijenjena zabrana izvoza hrastovih trupaca, ali se smatra da bi bilo dobro da je predviđeno i propisano razdoblje prilagodbe.Kao jedan od većih problema naglašen je nedostatak kvalificirane radne snage u finalnoj drvoprerađivačkoj industriji. Predloženo je da se nedostatak kvalificirane radne snage, osobito stolara, riješi na način da se usklade potrebe gospodarstva s obrazovnim programima.