SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
APEL
 
Ekonomisti apeliraju na reforme fiskalnih pravila u eurozoni
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 18.01.2018. - 08:26:31
PARIZ - Vodeći ekonomisti iz Francuske i Njemačke apeliraju na uvođenje novih fiskalnih pravila za eurozonu i na uspostavu neovisnog regulatora kako bi zona primjene zajedničke europske valute bila otpornija na krize u budućnosti.

U dokumentu na 33 stranice ekonomisti su u srijedu upozorili da zona primjene zajedničke europske valute, premda konačno doživljava robusni oporavak... nakon gotovo 10 godina stagnacije, ostaje i dalje krhka.

Njemačka i Francuska trenutno pokušavaju ubrizgati novi zamah posustalim nastojanjima u EU na planu reformi. A nacrt reformi kojeg su sastavili ekonomisti ima za cilj pomiriti njemačke zahtjeve za većom fiskalnom disciplinom s francuskim insistiranjem na većoj podjeli rizika.

Dokument pod nazivom "Pomiriti podjelu rizika s tržišnom disciplinom: konstruktivan pristup reformi eurozone" kao autori potpisuju vodeći ekonomisti s instituta kao što su Bruegel, Ifo i DIW, te Sciences Po - Pariški institut za političke studije.

Unatoč nastavku oporavka u gospodarstvu, argument za reformu ustroja eurozone je snažan, ustvrdili su ekonomisti, pozivajući na promjene u fiskalnom i financijskom upravljanju u eurozoni.

Fiskalna pravila u sklopu Pakta o stabilnosti i rastu EU-a, ponajprije ona da zemljama članicama nije dopušten proračunski deficit veći od tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), nisu dobro funkcionirala, napisali su ekonomisti.

Transparentno i jednostavno

"Prekomjerni javni dugovi akumulirani su zbog bankarske krize i velike recesije iz 2008., ali i zato što su zemlje članice ili zanemarivale europska fiskalna pravila ili pravila nisu bila dovoljno stroga u dobrim vremenima".

Slabo funkcioniranje sadašnjih fiskalnih pravila pripisuje se kako tome kako su osmišljena, tako i načinu na koji su nadgledana i provođena, smatraju ekonomisti.

Fiskalna pravila, kažu, trebala bi biti što je moguće transparentnija i jednostavnija.

Nadgledanje bi, kako sugeriraju, trebalo biti i na nacionalnoj razini - pomoću neovisnog nacionalnog fiskalnog vijeća - i pod nadzorom fiskalnog regulatora u eurozoni. A provedba se ne bi smjela oslanjati isključivo na prijetnje kaznama koje vjerojatno neće biti uvjerljive, napisali su dalje ekonomisti.

"Izvukli smo pouku iz krize u eurozoni, ustvrdivši kako nije bilo dovoljno solidarnosti ali ni odgovornosti prije krize", izjavio je za AFP jedan od autora, profesor s Pariškog instituta za političke studije Philippe Martin.