SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
 
SUKOBI
 
Grčić i Vrdoljak u sukobu oko zakona o ugljikovodicima i dolaska Exxona
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji.hr
Datum objave: 27.04.2013. - 08:34:54
ZAGREB - Još jedan sukob traje iza zatvorenih vrata u Vladi, a povod je donošenje jednog od potencijalno najvažnijih zakonskih dokumenata: Zakona o eksploataciji i istraživanju ugljikovodika ili, kolokvijalno, Zakona o ugljikovodicima na kojem inzistira HNS.
Zakon o ugljikovodicima regulira istraživanja i eksploataciju naftnih i plinskih nalazišta u Jadranskome moru te otvara prostor ulasku multinacionalnih energetskih kompanija u Hrvatsku, piše Jutarnji list. Uz dobro upravljanje, korist bi mogla biti obostrana jer, kako tvrde u krugovima bliskim HNS-u, prema procjenama nalazišta u Jadranskome moru od koncesija i poreza u državni proračun trebalo bi se sliti minimalno 500 milijuna dolara godišnje.

Koliki je značaj ovog dokumenta govori podatak da je proglašen lex specialisom, dakle zakonom koji je jači od ostalih koji zadiru u isto područje. Da kasnije ne bi mogli biti optuženi za kršenje zakona, iz Vlade su o prijedlogu Zakona o ugljikovodicima zatražili (i dobili) mišljenje Državnog odvjetništva i Mladena Bajića. No, koliko god da se radi o izrazito važnom dokumentu, niti donošenje Zakona o ugljikovodicima ne prolazi bez pozadinskih sukoba glavnih koalicijskih partnera HNS-a i SDP-a.

Tako je prošlog tjedna, za vrijeme svađe oko imenovanja budućeg direktora Hrvatske elektroprivrede, neimenovani dužnosnik HNS-a optužio SDP-ove ministre da "namjerno otežu s donošenjem Zakona o ugljikovodicima i na taj način sprečavaju sklapanje izuzetno važnih poslova". Ministar na koga se odnosi ova optužba je potpredsjednik Vlade Branko Grčić, koji je inzistirao da zakon prođe redovitu proceduru i dva saborska čitanja, što se nije svidjelo ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku, zaduženom za izradu Zakona o ugljikovodicima.

Vrdoljak je namjeravao ubrzati donošenje zakona, no to je spriječeno iz vrha Vlade, uz priličnu količinu aluzija prema kojima je HNS-ovo "guranje" ovog zakonskog dokumenta, u najmanju ruku, prilično suspektno. A ovo je tek jedna u nizu kritika koje dolaze iz SDP-ova dijela Vlade.

Izvor iz vrha Vlade u razgovoru za Jutarnji ispričao je kako postoje dokazi da je na pisanje zakona snažno utjecao odvjetnik Marijan Hanžeković, čiji ured zastupa niz stranih tvrtki koje posluju u Hrvatskoj. U vladi drže kako je potpuno neprihvatljivo da odvjetnički uredi budu na bilo koji način uključeni u donošenje zakona, a posebno ako rade s inozemnim investitorima.

U neformalnom razgovoru optužen je i Vrdoljak, koji je ovih dana u Americi razgovarao s predstavnicima energetskog diva ExxonMobile. Jedan dio ministara uvjeren je da Vrdoljak priprema teren za dolazak Exxona u Hrvatsku, pri čemu ne djeluju kao da su uvjereni u transparentnost u čitavoj priči.

U Vladi čekaju Vrdoljakov povratak iz SAD-a i za desetak dana prijedlog Zakona o ugljikovodicima mogao bi se naći pred premijerom Milanovićem i njegovim ministrima. Novinari Jutarnjeg imali su uvid u prijedlog koji je pripremljen za članove Vlade i koji detaljno definira mogućnost ulaska stranih kompanija. U Jadranu se nalaze velika naftna nalazišta, koja se procjenjuju na oko 80 milijuna tona. Za usporedbu, sada se u Hrvatskoj godišnje crpi 600.000 tona, što znači kako postoje goleme, iako još uvijek neistražene rezerve. Problem je cijena jer potencijnalni koncesionari u istraživanje moraju uložiti 100-200 milijuna dolara, a pitanje je kakvi će biti rezultati.

Zato je Milanovićeva Vlada spremila Zakon o ugljikovodicima, koji kompanijama koje odluče ući u rizik, osigurava kocesije na rok od 20 do 25 godina. Zakon o ugljikovodicima definira kako se "odredbe ovoga Zakona odnose na istraživanje i eksploataciju ugljikovodika koji se nalaze u zemlji ili u podzemlju unutarnjih morskih voda ili teritorijalnog mora Republike Hrvatske, odnosno u podzemlju epikontinentalnog pojasa Jadranskog mora do linije razgraničenja sa susjednim zemljama na kojima Republika Hrvatska, u skladu s međunarodnim pravom, ostvaruje jurisdikciju i suverena prava". Odmah zatim navodi se da se "zakonom uređuje gospodarenje ugljikovodicima, istraživanje i eksploatacija ugljikovodika, izdavanje dozvole za istraživanje i sklapanje ugovora za eksploataciju, naknada, inspekcijski nadzor, prekršajne odredbe i druga pitanja". Prema nacrtu Zakona o ugljikovodicima, pregovori s investitorima u istraživanje i eksploataciju nafte i plina, ali i izdavanje dozvole za istražne radove i dodjeljivanje koncesije, bili bi u nadležnosti Ministarstva gospodarstva. Dozvole za izvođenje radova izdavale bi se na razdoblje od najdulje 25 godina, a Ministarstvo gospodarstva raspisivalo bi javni natječaj za dodjelu dozvole za izvođenje naftno-plinskih radova.

Zakon predviđa dvije vrste ugovora između Ministarstva i investitora u svrhu izvođenja naftno-plinskih radova, tako što bi se sklapali ugovori o istraživanju i podjeli proizvodnje ugljikovodika, odnosno ugovor po principu "production sharing" prema kojem dvije ili više strana zajednički sudjeluju u podjeli rizika i dobiti.