DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
 
REZOVI
 
EU reže proračun, bit će manje novca u fondovima
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 02.05.2018. - 18:51:50
ZAGREB - Europska komisija ovih dana trebala bi iznijeti prijedlog financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2017. godine. Taj se prijedlog čeka s velikom strepnjom jer se špekulira o značajnim promjenama kohezijske politike i smanjenju budžeta za zemlje koje su od kohezijskih fondova najviše profitirale - poput Hrvatske.

Europarlamentarka Ivana Maletić u srijedu je na Twitteru objavila kako rasprava o novom budžetu u Europskom parlamentu počinje u 13 sati te kako doznaje da će cijela kohezijska omotnica biti za šest posto manja, dok će poljoprivredni budžeti biti manji za pet posto.

No smanjenja neće biti linearna, već će se uvažiti kriteriji stupnja razvijenosti pojedinih zemalja članica EU-a, javila je Maletić.

Rezovi u europskom proračunu posljedica su odlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije - Brexita. Zbog njega će europski proračun godišnje biti tanji za 14 milijardi eura, što će se vjerojatno dijelom nadoknaditi višim uplatama iz drugih država. Za Hrvatsku je bitno to da se u kohezijski budžet (koji za razdoblje od 2014. do 2020. iznosi 8,4 milijarde eura) intervenira što manje.

Što bi šest posto manji iznos u fondovima EU-a značio za našu zemlju i može li doista ugroziti gospodarski rast, upitali smo stručnjakinju za Unijine fondove Arianu Velu. Ona komentira kako je šestpostotni rez velik za budžet EU-a, ali i da je pitanje kako će ići alokacije prema pojedinim državama članicama.

'Predloženi okvir smanjuje financiranje koje se odnosi i na države 'prijateljice kohezije', a mi smo jedna od tih zemalja. Višegodišnja tema u EU je pitanje smanjenja doprinosa državama koje su slabije razvijene jer te zemlje imaju velike iznose na raspolaganju, a slabo ih koriste zbog nedostatnih administrativnih i drugih kapaciteta. Hrvatska je jedan od primjera za to', kaže nam Vela.

Hrvatska u razdoblju od 2014. do 2020. na raspolaganju ima 10,7 milijardi eura, od čega 8,4 milijarde za ciljeve kohezijske politike i 2,2 milijarde za poljoprivredu i ribarstvo. Do kraja 2016. godine ugovoreno je svega 1,27 milijardi eura vrijednih projekata, što je vrlo skroman rezultat.