SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KAMATNE STOPE
 
Europska središnja banka: Bez snažnijeg zaokreta u monetarnoj politici
Autor/izvor: RBA analize
Datum objave: 08.06.2019. - 21:24:45
ANALIZA - Na prekjučerašnjem sastanku Europska središnja banka (ESB) promijenila je službenu retoriku vezanu za buduće smjernice kretanja referentnih kamatnih stopa. 
Osim toga, definirane su i pojedinosti o nadolazećem održavanju dugoročnih strukturnih operacija (TLTRO-III) implicirajući da će se razdoblje obilja likvidnosti i niskih kamatnih stopa nastaviti još nekoliko godina.

Referentne kamatne stope ostaju nepromijenjene (stopa depozita je -0,4%, glavna stopa refinanciranja 0,0%, stopa graničnog refinanciranja 0,25%) i zadržat će se na sadašnjoj razini barem do prve polovice 2020. (u odnosu na prethodno najavljeni kraj 2019. godine) odnosno koliko god bude potrebno da se stopa inflacije približi ciljanoj razini ESB-a od 2 posto.

Kamatna stopa na dugoročne strukturne operacije (TLTRO-III) definirana je na način da je indeksirana na glavnu stopu refinanciranja koja se primjenjuje tijekom razdoblja do dospijeća plus 10 baznih bodova. Za banke koje povećavaju svoje volumene zajmova iznad određene referentne vrijednosti, kamatna stopa će biti niža i može se spustiti do razine stope depozita plus 10bb baznih bodova, kroz razdoblje dospijeća.

Posljednjim odlukama ESB je potvrdila još dulje razdoblje iznimno ekspanzivne monetarne politike. Međutim, reakcija tržišta pokazuje da su neki tržišni sudionici očekivali i više. Naime, u cijenama određenih financijskih instrumenata (EONIA swap stope), u posljednjih nekoliko tjedana bile su već ugrađene špekulacije o dodatnom spuštanju kamatnih stopa ESB-a na početku nadolazeće godine.

Međutim, ESB na ovom sastanku nije ostavila niti malo prostora takvim nagađanjima. Naprotiv, najava središnje banke o nepromijenjenim referentnim kamatnim stopama do sredine 2020. već na prvi pogled umanjuje izglede njihovog smanjenja. To objašnjava i razlog zašto su, unatoč vrlo otvorenom stajalištu ESB - a, kamatna očekivanja za naredna tromjesečja blago porasla, prinosi, posebno na kratkoročne njemačke obveznice također porasli, a euro blago ojačao u odnosu na ostale vodeće svjetske valute.

Međutim, predsjednik ESB-a M. Draghi na konferenciji za novinare koja je uslijedila nakon zasjedanja izjavio je kako se na sastanku ipak raspravljalo o ekspanzivnim mjerama kao što su smanjenje kamatnih stopa ili nastavak programa otkupa obveznica. Ovo posljednje treba shvatiti kao jasan signal da ukoliko se ekonomski i inflatorni izgledi pogoršaju, ESB će biti spreman pružiti daljnji poticaj monetarne politike. To se podrazumijeva kao implicitno "ublažavanje kriterija" i vjerujemo da će tržište i dalje u cijene svojih instrumenata ugrađivati određenu vjerojatnost smanjenja kamatnih stopa.

ESB je na sastanku objavila i revidirane prognoze gospodarskog rasta i inflacije u eurozoni. Realna stopa BDP-a za ove je godinu blago podignuta na 1,2%, dok je na 2020. i 2021. snižena na 1,4%. Stopa inflacije na 2019. podignuta je za 0,1 postotni bod na 1,3%, za 2020. je spuštena na 1,4% dok je projekcija za 2021. zadržana na 1,6%.

Prema našim projekcijama, obzirom da očekujemo kako će u 2020. i 2021. gospodarski izgledi u eurozoni biti potisnuti zbog globalnog gospodarskog usporavanja ne očekujemo snažniji zaokret u monetarnoj politici čak i duže od trenutnih procjena ESB-a te ne očekujemo prvo podizanje referentnih kamatnih stopa prije 2021. godine.