DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
SLABLJENJE
 
Franak najslabiji u dvije i pol godine
Autor/izvor: SEEbiz / Admiral Markets
Datum objave: 31.07.2017. - 13:30:48
ANALIZA - Posljednjih nekoliko mjeseci sve se više govori o potrebi podizanja kamatnih stopa u Europi, na temelju čega euro i britanska funta naglo jačaju u odnosu na američki dolar. 

No, pomalo paradoksalno, švicarski franak, koji je treća najvažnija valuta u Europi, na temelju istih vijesti počinje slabiti. U trenutku pisanja analize, na platformama Admiral Marketsa tečaj EUR/CHF iznosi 1.1400, što je najslabija razina franka u posljednje dvije i pol godine.

Zašto CHF slabi?

Švicarski franak, kao i američki dolar i zlato, ima status sigurnog utočišta u nesigurnim vremenima. To znači da jača kada izlaze loše političke i ekonomske vijesti. Upravo je to glavni razlog naglog jačanja švicarske valute za vrijeme financijske krize. U međuvremenu se kriza smirila, a sada smo došli u situaciju u kojoj čak i Europska centralna banka planira početi podizati kamatne stope. Budući da su upravo zemlje eurozone prošle kroz najgoru recesiju prije nekoliko godina, može se reći da je kriza definitivno završila i da za globalno gospodarstvo slijedi barem nekoliko dobrih godina.

Hoće li CHF nastaviti slabiti?

Ukoliko se nastave pozitivni trendovi u američkom i europskom gospodarstvu, može se očekivati nastavak slabljena franka. Po većini modela procjene fer vrijednosti valute, franak je još uvijek daleko najprecijenjenija valuta na svijetu, što znači da prostora za slabljenje još ima. Osim toga, službeno stajalište švicarske centralne banke je da je franak prejak i da šteti švicarskom gospodarstvu te zbog toga mora oslabiti. U takvoj situaciji analitičari Admiral Marketsa smatraju da se do kraja godine može očekivati slabljenje CHF-a u odnosu na EUR od barem još nekoliko posto.

Ukoliko se globalna gospodarska situacija zaista nastavi popravljati, također se može očekivati slabljenje ameičkog dolara i japanskog jena, ali i pad cijene zlata.
Financijski instrumenti kojima vrijednost raste u dobrim vremenima su dionice i dionički indeksi, stoga se može očekivati nastavak rasta. Kada su u pitanju valute, porast vrijednosti se može očekivati kod takozvanih “robnih dolara”, tj. australskog, novozelandskog i kanadskog dolara. Ove valute jačaju u dobrim vremenima zbog toga što velik dio izvoza njihovih gospodarstava čine sirovine i energenti, a njima cijene tada rastu zbog veće potražnje.