SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
EGZODUS
 
Građevinski radnici napuštaju Hrvatsku
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 06.11.2017. - 09:51:54
ZAGREB - Građevinci u Hrvatskoj se nisu oporavili niti od opće krize, ali prava opasnost su im i krediti koji se neće moći naplatiti. A onda dolazi i problem da dobri građevinci odlaze u inozemstvo...

Građevinski sektor u Hrvatskoj bio je svojevremeno jedno od rijetkih vitalnih uporišta domaće privrede. Veći dio prošlog desetljeća rastao je s velikim javnim investicijama poput autocesta, ali rastao je i privatnim ulaganjima u kuće i stanove. Nakon globalne krize od 2008. godine čini se da je građevinarstvo stradalo čak nešto više nego drugi sektori. O tome govore i najnoviji podaci koje je krajem listopada objavila Hrvatska gospodarska komora, makar građevinska djelatnost bilježi kontinuirani blagi rast koji bi mogao sugerirati stanoviti optimizam.

Ali, nad građevinarstvom u RH nadvija se više nego zlokobna sjena kreditnih dubioza, do mjere da se može govoriti o potencijalno fatalnoj ugroženosti sektora. Jer upravo građevinci se godinama iscrpljuju s golemim postotkom u ukupnoj masi realno nenaplativih kredita u Hrvatskoj. Prema izvještaju HGK-a, udio djelomično nenaplativih i potpuno nenaplativih kredita (NLP) u toj branši iznosi danas 64,1 posto i po tome se ona plasira na prvo mjesto među svim grupama korisnika kredita. Tamo je on pet puta veći od prosjeka, a riječ je o oko 5,7 milijardi kuna koje će građevinski sektor teško ili nikako neće naplatiti.

Anka Mrak Taritaš, bivša ministrica graditeljstva i prostornog uređenja RH složila se kako nenaplativost kredita na dugi rok može prouzročiti urušavanje čitavog sektora.

„Rast nam je trajao sve do 2011. godine s enormnom stanogradnjom, a onda je sve naglo palo. Tek smo se 2015. opet vratili u poslovanje s plusom. U međuvremenu je ta djelatnost pretrpjela ogromnu štetu pa više nemamo ni dovoljno odgovarajuće radne snage. Odnosno, potrebno je više platiti stručno osposobljene i iskusne radnike, da ne odlaze u inozemstvo. Ili uvesti također kvalificiranu, ali jeftiniju radnu snagu umjesto njih“, rekla je Mrak Taritaš za DW.

Nije riječ o običnim zidarima, nego srednje kvalificirana radna snaga:

„U tih niti desetak godina izgubili smo specijalizirane majstore kao što su armirači, tesari, krovopokrivači i slično. Po njihovoj kvaliteti smo bili poznati, ali ne može se očekivati opstanak tih znanja na domaćem tržištu koje je u jednom trenutku propalo. Problem je i što je u međuvremenu u biznis ušlo i puno onih koji nisu temeljno iz te struke. A dosta govori primjerice i podatak da se ove godine u RH za poziv keramičara upisalo samo troje đaka.“

Optimistično ne zvuči ni Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske:

„Sektor se neravnomjerno nastavio razvijati pa niskogradnje gotovo da više uopće nema. Visokogradnja je u daleko povoljnijem položaju. No, ukupno gledajući, sve se odvija stihijski, nema strateškog pristupa države koja bi trebala pokrenuti velike javne investicije i povući sektor. Možda se trebalo ranije ući u projekte s energetskom održivošću, u veći opseg gradnje lokalnih cesta i slično. Ovako se pak kriza samo produžuje, jača nelojalna konkurencija i sve je to neodrživo u perspektivi."
Sindikalistica navodi i primjer nekad slavne kompanije Viadukt - najstarija u tom segmentu u Hrvatskoj koja je upravo navršila 70 godina.

Čitavu svoju povijest (Viadukt) je odoljevao i na međunarodnom tržištu, a onda se urušio za svega par mjeseci. Danas u tu prazninu na domaćim gradilištima ulaze multinacionalne kompanije, dok hrvatski radnici bježe glavom bez obzira preko granice. Ima doduše i nešto onih naših poduzeća koja su angažirana u inozemstvu, uglavnom na montaži, ali nedovoljno za spas sektora“, riječi su Jasenke Vukšić.

Odnosi u hrvatskom građevinarstvu odnedavno se kompliciraju i neizvjesnošću radi nove EU smjernice o upućenim radnicima. Hrvatske tvrtke u bogatijim zemljama EU-a morat će svoje radnike ubuduće plaćati po tamošnjim standardima, što je dobro za radnike, ali smanjuje konkurentnost samih tvrtki.

„Ni u RH neće moći biti nelojalne strane konkurencije, uobičajeno s istoka. No problem je što recimo austrijski Strabag ima osnovanu tvrtku u RH, ali s izuzetnom podrškom u Austriji. Preostala naša poduzeća mogu mu biti samo kooperanti, a radnik neće biti plaćen kao onaj Strabagov“, upozorava predsjednica SGH-a.