SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
 
NESUGLASICE
 
Grčka strateški bliža Kini nego Rusiji
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 05.08.2018. - 17:20:55
ATENA - Između Atene i Moskve posljednjih tjedna vlada sve samo ne sloga. Razlog je skandal koji je izbio nakon što je otkriveno da su službenici ruskog veleposlanstva pokušali podmićivanjem utjecajne osobe sa sjevera Grčke, među kojima su političari, biznismeni ali i redovnici, nahuškati protiv sporazuma o imenu Makedonije. Atena je izrazila ogorčenje i protjerala četiri diplomata. Nakon toga između Atene i Moskve vlada ledeno doba.

Razlog je jednostavan. I EU i Rusija se bore za prevlast na Balkanu. Pomirenjem Grčke i Makedonije oko imena otvoren je put ovoj zemlji u EU i NATO, čemu vlada u Skopju već odavno teži. Nakon Bugarske, Rumunjske, pa i Crne Gore, sad još jedna balkanska država izmiče kontroli Kremlja. Što se može protumačiti i kao poraz svemoćnog predsjednika Vladimira Putina. No što zapravo „veliki" žele od siromašnog Balkana?

Ovaj dio Europe strateški značajno leži između Azije i Europe. Pogotovo otkako su u jeku privatizacije u Grčkoj velike luke završile u kineskim rukama svijet ponovno gleda u smjeru brdovitog Balkana. 

„Kineski Novi put svile koji će se preko Pirejske luke kroz Balkan protezati do zapada Europe, daje Grčkoj novu težinu", smatra grčki novinar Eftimis Angeloudis.

Zato grčki premijer Aleksis Cipras radi na učvršćenju odnosa sa sjevernim susjedima. No ta strategija je počela još prije Ciprasa. 

„Grčka je odigrala odlučujuću ulogu u primanju Rumunjske i Bugarske u EU. Činjenica da je Atena sad i u Skopju pronašla partnera je velik korak za regiju", objašnjava Angeloudis. 

Zapadna Europa je Grčku dugo vrijeme promatrala isključivo u svjetlu financijskih problema i zanemarivala važnu ulogu krajnje južne ispostave Europske unije. I to ne samo u smislu glavnog partnera balkanskih zemalja nego kao i ključni čimbenik u odnosima EU-a i Turske. Posebice je sada, kada je Erdogan kao otvoreni simpatizer Putina učvrstio svoju vlast, potrebna nova ofenziva za ovu zemlju u čemu bi Grčka mogla odigrati važnu ulogu. No tu šansu je Bruxelles dugo vremena ignorirao. U odnosu prema zemljama zapadnog Balkana će se pokazati je li EU nešto naučio iz grešaka s Turskom.

„EU ne bi smio ovu šansu prokockati kroz kratkovidne strategije. Radi se o tome da se ovo, za buduću globalnu trgovinu vrlo važno područje, dugoročno veže uz sebe što podrazumijeva i otvorenu perspektivu za punopravno članstvo", kaže Angeloudis.

Pridobivanjem Makedonije EU može ostvariti značajnu pobjedu u borbi za prevlast na Balkanu. Nemala zasluga pripada strategiji Atene. Pritom je Cipras, nakon izborne pobjede 2015., isprva igrao na prijateljsku kartu naspram Moskve. Za Stavrosa Cimasa, stručnjaka za Balkan utjecajnog grčkog dnevnika Katimerini, to očijukanje s Moskvom nema pretjerane veze s realnošću. Jedino što ove dvije zemlje povezuje je pravoslavna tradicija. O nekom savezu nema govora. Naprotiv. 

„Na temelju zajedničke vjere živi mit da je moćna Rusija spremna pomoći grčkoj pravoslavnoj braći u slučaju nevolje", kaže Cimas. 

No pomoći iz Moskve nikada nije bilo. 

„Kada je Cipras u Moskvi Putina molio za financijsku injekciju, ruski predsjednik ga je poslao u Bruxelles", kaže Cimas.  

Popularnost Rusije u Grčkoj Cimas objašnjava činjenicom da Grci zapravo malo znaju o ovoj zemlji i svim problemima s kojima se ona bori, poput pomanjkanja ljudskih prava ili autokratskog sustava. Njegov kolega Angeloudis vidi stvari slično, pri čemu on ukazuje i na teorije zavjere s vjerskom podlogom koje su se aktivirale pojavom krize. Sljedeće godine Grke očekuju parlamentarni izbori i najkasnije onda će se pokazati koliko je aktualnom premijeru Ciprasu pomogao pro-makedonski kurs.