SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
TREND
 
HNB: Nastavljen trend pada rizičnih kredita
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 29.08.2017. - 21:44:41
ZAGREB - Trend pada udjela tzv. loših kredita nastavljen je i u drugom tromjesečju ove godine i taj je udio krajem lipnja iznosio 13,16 posto, što je u odnosu na tromjesečje prije smanjenje za 0,75 postotnih bodova, a na godišnjoj razini za 1,83 posto, pokazuju podaci koje je u utorak objavila Hrvatska narodna banka (HNB).

Po podacima središnje banke (prema metodologiji ESA 2010), od ukupno 256,8 milijardi kuna kredita kod banaka u Hrvatskoj krajem lipnja ove godine 33,8 milijardi kuna je u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita.

Statistika HNB-a, također, pokazuje da udio loših kredita pada gotovo neprestano od sredine 2015. godine, kada je zabilježen i najveći udio od 17,34 posto. Izuzetak je jedino prvo tromjesečje ove godine kada je zabilježen blagi rast, sa 13,8 posto krajem 2016. godine na 13,91 posto krajem ožujka ove godine.

Pad tzv. loših kredita iz središnje banke u svojim publikacijama uz ostalo objašnjavaju i rastom aktivnosti rješavanja nenaplativih kredita, osobito putem prodaja potraživanja.

Po najnovijim podacima HNB-a, u prvih je šest mjeseci ove godine prodano ukupno gotovo 4,9 milijardi kuna potraživanja, a kupoprodajna je cijena 1,1 milijardu kuna.

Podaci središnje banke o kvaliteti kredita po sektorima pokazuju da nefinancijska društva odnosno poduzeća i dalje imaju znatno veće probleme sa servisiranjem svojih obveza. Krajem lipnja ove godine od ukupno 84,1 milijardu kuna kredita poduzećima u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih bio je iznos od 22,8 milijardi kuna, što je udjel od 27,08 posto.

Kod građana je udio rizičnih kredita pao ispod 10 posto, na 9,12 posto. Građani su krajem lipnja imali 112,8 milijardi kuna kredita od čega je iznos od 10,3 milijarde kuna u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita.

Stanovništvo je najviše zaduženo putem stambenih kredita. Krajem lipnja ti su krediti iznosili 47,1 milijardu kuna, a upitna je naplata 7,16 posto tog iznosa ili 3,4 milijarde kuna.

Po iznosu kod stanovništva slijede gotovinski nenamjenski krediti s ukupno 41,6 milijardi kuna, a krajem lipnja kod tih je kredita udio loših bio 6,39 posto, što je iznos od oko 2,7 milijarde kuna.

Visoka rizičnost naplate kredita od građana pokazuje se kod ostalih kredita, gdje udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih krajem lipnja iznosi 29,55 posto, te kod hipotekarnih kredita, gdje je udio loših 28,96 posto.

Podaci HNB-a o kvaliteti kredita po valutama pokazuju izrazit pad iznosa kredita u švicarskim francima, što je posljedica konverzije tih kredita, ali i izuzetno visoku rizičnost preostalih kredita u francima.

Po podacima HNB-a, krajem lipnja ukupni su krediti vezani uz švicarskih franak iznosili 2,1 milijardu kuna, no, pritom je upitna naplata čak 66,91 posto tog iznosa odnosno 1,4 milijarde kuna.

Građani su krajem lipnja imali 1,3 milijarde kuna kredita vezanih uz švicarski franak, od čega je u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih iznos od 867,2 milijuna kuna, što je udjel od 66,65 posto.

Još veći je udjel loših kredita vezanih uz švicarac kod poduzeća i iznosi 81,13 posto. Naime, od 590 milijuna kuna kredita vezanih uz švicarski franak poduzeća imaju problema s otplatom iznosa od 478,7 milijuna kuna.

Kod kredita odobrenih u kunama bez valutne klauzule udio loših kredita je 12,39 posto, odnosno od ukupno 93,6 milijardi kuna kunskih kredita (bez valutne klauzule), djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv je iznos od 11,6 milijardi kuna.

Najviše je kredita krajem lipnja bilo vezano uz euro, ukupno 157,7 milijardi kuna, od čega je upitna naplata 20,2 milijardi kuna, što je u ukupnim kreditima vezanim uz euro udio od 12,82 posto.