SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
 
VAŽNE BANKE
 
HNB: Osam banaka na popisu sistemski važnih banaka
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 22.02.2018. - 15:05:42
ZAGREB - Hrvatska narodna banka (HNB) u četvrtak je objavila popisu ostalih sistemski važnih (OSV) kreditnih institucija na kojemu je ukupno osam banaka, među njima i OTP banka Hrvatska, koja je u svibnju lani stekla potpuno vlasništvo nad Splitskom bankom, dok na popisu više nije Sberbank d.d.

Kao ostale sistemski važne kreditne institucije već otprije su identificirane Zagrebačka banka, Erste&Steiermaerkische banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Splitska banka, Addiko banka i Hrvatska poštanska banka, a uz OTP banku Hrvatska na popisu ih je tako ukupno osam.

U Hrvatskoj se od 2016. godine primjenjuje kapitalni sloj za ostale sistemski važne institucije na sve one banke koje su zbog svoje veličine, međusobne povezanosti i značajnih prekograničnih aktivnosti ocijenjene kao značajne odnosno sistemski važne. Trenutačna razina toga kapitalnog zahtjeva za sedam banaka iznosi dva posto, a za Hrvatsku poštansku banku 0,2 posto.

Iz HNB-a u priopćenju obrazlažu da je OTP banka Hrvatska određena ostalom sistemski važnom, jer je matična kreditna institucija grupe u kojoj se nalazi sistemski važna banka - Splitska banka. Naime, OTP banka je 2. svibnja 2017. kupila 100 posto dionica Societe Generale Splitske banke, koja je od 15. svibnja promijenila tvrtku u Splitska banka. Ta je banka već otprije identificirana kao sistemski važna i na nju se primjenjuje stopa zaštitnog kapitala od dva posto, navode iz HNB-a.

Na popisu koji je HNB objavio krajem prošle godine bila je i Sberbanka, koja više nije na tom popisu. "Sberbank d.d. nije utvrđena kao OSV kreditna institucija s obzirom na to da nisu ispunjeni uvjeti za sistemsku važnost iz članka 138. Zakona o kreditnim institucijama", obrazlažu iz središnje banke.

HNB je nadležno tijelo za utvrđivanje ostalih sistemski važnih (OSV) kreditnih institucija te je, u skladu s odredbama Zakona o kreditnim institucijama, dužna jednom godišnje preispitati utvrđivanje OSV kreditnih institucija te objaviti koje su to banke na svojim mrežnim stranicama.

HNB je i u najnovijem preispitivanju koristio istu metodologiju kao i u prethodnim ciklusima identifikacije važnosti kreditnih institucija, a kojom je propisano da se sistemska važnost ocjenjuje na osnovi najmanje jednog od uvjeta - veličine, značenja za gospodarstvo EU ili Hrvatske, značenja prekogranične aktivnosti i povezanost kreditne institucije ili grupe s financijskim sustavom.

Središnja banka je u postupku preispitivanja primijenila standardni bodovni pristup za procjenu OSV kreditnih institucija upotrebljavajući pritom isključivo tzv. obvezne pokazatelje razvrstane u sva četiri područja (uvjeta) iz članka 138. Zakona o kreditnim institucijama, a raspoložive na konsolidiranoj razini na dan 31. prosinca 2016. (revidirani podaci za sve banke) i prilagođeni prag od 275 bodova. Rezultati rangiranja banaka podvrgnuti su nakon toga supervizorskoj procjeni koja obuhvaća sve relevantne kvalitativne i kvantitativne informacije o sistemskoj važnosti pojedini kreditnih institucija s aspekta procjene potencijalnih posljedica koje bi poremećaj takvih poslovnih subjekata mogao prouzročiti u sustavu, objašnjavaju iz središnje banke.

Zaštitni sloj kapitala za sistemski važne institucije kapitalni je sloj koji se koristi kao dodatna zaštita za povećan rizik koji proizlazi iz veličine banke, njezina položaja u bankovnom sustavu Hrvatske i EU-a, važnosti i veličine njezinih prekograničnih aktivnosti te njezine povezanosti ili povezanosti bankovne grupe kojoj institucija pripada s ostatkom financijskog sustava.

Poboljšanje sposobnosti apsorpcije gubitaka sistemski važnih institucija preventivni je makrobonitetni alat čiji je cilj ograničiti zarazu koja može proizići iz insolventnosti ili općenito stresne situacije sistemski važnih institucija.