DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
NOVI POČETAK
 
Hrvatska i Kina otvaraju ljepšu stranicu suradnje
Autor/izvor: Branimir Vidmarović
Datum objave: 10.04.2019. - 07:45:41
KOLUMNA - Kineski predsjednik državnog vijeća i premijer Li Keqiang jučer je sletio na zračnu luku Franjo Tuđman. 

Danas počinje razgovore s državnim vrhom Republike Hrvatske, a zatim leti u Dubrovnik na glavni događaj i razlog dolaska – sastanak čelnika 16 zemalja Centralne i Jugoistočne Europe i Kine poznat pod nazivom 16 plus 1.

Medijska atmosfera uoči dolaska kineskog visokog gosta bila je izuzetno pozitivna. Osjećala se važnost događaja, a Hrvatska kao da se spremala za nešto uistinu odgovorno i grandiozno.

Vjerojatno su i oni koji su o Kini znali malo, ili ih nije zanimala, zasigurno znali da u Hrvatsku stiže premijer zemlje koja samostalno, bez moćnih vojnih i političkih saveznika prkosi SAD-u u carinskom ratu. Dosad neviđene mjere sigurnosti doprinosile su osjećaju veličine značaja dolaska čelnih ljudi najvećeg tržišta na svijetu, najveće populacije i druge po jačini svjetske ekonomije.

Usprkos „izgubljenom desetljeću“ hrvatsko-kineske trgovine i političkih odnosa osjećalo se da Hrvatska silno želi surađivati i trgovati s Kinom i da bi ovaj puta stvari mogle biti drugačije. 

Kineski premijer Li Keqiang koji je prošle godine bio po drugi puta izabran da vodi Državno vijeće Kine tijekom narednih pet godina rođen je 1955. u skromnoj obitelji nižerangiranog partijskog činovnika u provinciji Anhui. Kao većina mladih, Li Keqiang je tijekom kulturne revolucije bio prisilno poslan na rad u proizvodnu komunu. Po završetku rada u komuni i smrti Mao Zedonga 1976., Li se pridružuje Kineskoj komunističkoj partiji i upisuje prestižni Pekinški fakultet na kojem diplomira pravo i ekonomiju 1982. Do visokih pozicija Li će doći preko moćne Lige kineske komunističke mladeži—deset godina nakon diplomiranja Li Keqiang postaje član stalnog odbora Nacionalnog kongresa.

Za još deset godina, 2002. postaje član Centralnog komiteta Komunističke partije te 2013. dolazi na najvišu trenutnu dužnost. Kao predsjednik Državnog vijeća Li je u kineskoj hijerarhijskoj ljestvici viši od ministara.Prije dolaska u Hrvatsku, Li je u kineske i hrvatske medije plasirao lijepo sročen i ugodan članak o Hrvatskoj i kineskim pogledima na suradnju. U članku je osim pohvala Hrvatskoj i njenim ljepotama spomenuo sva hrvatska dostignuća i izume što je tipični primjer kineskog poštovanja prema partnerskim zemljama i pažljivog promišljanja svake pisane riječi. Li je spomenuo i Pojas i put. Kina sve češće spominje 16 plus 1 i Pojas i put u istom kontekstu. Potonja se može razmatrati kao izdvojeni, ali prirodni element velikog Pojasa i puta. Kina je ranije nastojala razdvajati inicijative kako se mogući problemi Pojasa i puta ne bi odrazili na imidžu 16 plus 1. Sada pak Kina počinje oprezno ispituje mogućnosti ujedinjenja ili poravnavanja dvaju inicijativa. Čini se da nije riječ o slučajnosti već o trendu. Li u članku uvjerljivo govori o uspješnoj trojnoj suradnji Kine, Hrvatske i EU na projektu Pelješki most, odnosno indirektno govori o suradnji Kine i EU.

Dodajmo tome i nedavno potpisivanje memoranduma o pridruživanju Italije Pojasu i putu pa perspektive polako postaju jasnije. Ako smo propustili svoje infrastrukturne šanse u 16 plus 1, možemo to nadoknaditi u Pojasu i putu, koji je daleko više uzajamno povezujuća platforma. Ali to je slijedeći, trenutno daleki cilj koji ovisi o puno faktora.Činjenica da  je kineski  premijer istaknuo samo Pelješki most kao pozitivan primjer suradnje je dobro, ali istovremeno alarmantno. To znači da ne postoji niti jedan drugi velik primjer bilateralne suradnje dok susjedne zemlje poput Srbije mogu nabrojati najmanje desetak raznih investicijskih i infrastrukturnih završenih i tekućih projekata. Budući da je premijer Li sa sobom poveo pozamašnu gospodarsku delegaciju, sigurno će pročešljati sva područja od potencijalnog interesa za ulaganje, akvizicije ili infrastrukturu. 

Očekuju se najmanje dvije stvari: da se potpiše zajednička izjava ili smjernice u okviru multilateralnog summita 16 plus 1 te da Hrvatska i kineska strana popune pravnu bilateralnu bazu međudržavnih sporazuma u različitim područjima. No, najviše nas brine gospodarski dio. Na državnoj razini, Hrvatska još uvijek može ponuditi luke Rijeka, Zadar i terminal Ploče. Osim toga, Hrvatska trenutno ima oko 44 infrastrukturna i energetska projekta koji su vrijedni ulaganja i partnerstva, poput različitih elektrana na biomasu kod Slatine, Slavonskog Broda, vjetroparkova kod Obrovca ili Senja, kraćih cestovnih pravaca, unutar Hrvatske te prema EU i BiH, obnove željezničkih pravaca, pogotovo u okolici Zagreba.

Pravo iznenađenje bila bi kakva greenfield kineska investicija poput tvornice automobila, industrijskih dijelova i komponenti, računala, el. baterija ili bilo kakav drugi hrvatsko-kineski zajednički poduhvat. Ne treba odbaciti ni suradnju na području poljoprivrede i zdravstva.Osim toga, prava poslastica za razvoj domaće IT stručnosti bilo bi službeno prenošenje regionalnog centra Huaweija iz Beograda u Zagreb. Zbog rastućeg turizma, bilo bi vrlo korisno uspostaviti direktnu zračnu liniju između Zagreba i nekog od kineskih gradova. Uvođenje pojednostavnjenih viza za Hrvatsku za kineske građane, bila bi jako korisna iako teško izvodiva mjera.  

Tema je, naravno, puno. Ne treba brinuti ako brojna poglavlja suradnje ostanu zatvorena tijekom posjete kineskog premijera. Ta se poglavlja mogu otvoriti i naknadno.

Bitno je dati do znanja Kini da smo (napokon) otvoreni prema suradnji i da suradnji ovaj puta pristupamo ozbiljno i koordinirano.