DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PRUGA
 
Hrvatska ličkom željeznicom želi proširenje mediteranskog koridora u EU
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 21.09.2017. - 21:53:41
TALLINN - Hrvatska namjerava iskoristiti gradnju mediteranskog koridora, željezničke pruge kojom bi se povezala Španjolska s Mađarskom, za financiranje željeznice u Lici no Europska komisija još nije zaprimila taj zahtjev, rečeno je u četvrtak u Tallinnu na europskoj konferenciji o prometu.

„Predočit ćemo inicijativu proširenja mediteranskog koridora na ličku prugu koja bi postala sastavni dio tog pravca", rekla je Nikolina Brnjac, hrvatska državna tajnica pomorstva, prometa i infrastrukture u Tallinnu gdje se održava konferencija „Povezujući Europu".

Brnjac nije iznijela detalje vezane za željeznicu u Lici.

Ranije najavljeni mediteranski koridor protezat će se Španjolskom, Francuskom, Italijom, Slovenijom, Hrvatskom i Mađarskom. Proširenje i gradnja trebali bi završiti 2030. Njegov hrvatski krak ići će od Rijeke preko Zagreba do Budimpešte a jedan odvojak od Zagreba do Ljubljane. Hrvatska vlada bi produžila krak preko Like do Dalmacije.

„Nisam upoznat s hrvatskom inicijativom o proširenju koridora", kaže Laurens Jan Brinkhorst, europski kooridinator zadužen za mediteranski koridor.

„Hrvatska mora taj zahtjev poslati Europskoj komisiji koja zatim odlučuje. Postoje procedure vrednovanja takvog zahtjeva. Proširenje može biti odobreno no zasad nemam saznanja o toj inicijativi".

Lička željeznička pruga povezivala bi kontinentalni i primorski dio Hrvatske. Njenom nadogradnjom bi se povezali Zagreb, Rijeka i Split. Mediteranski koridor jedan je od devet pravaca kojim Europska komisija nastoji povezati dijelove bloka od 28 zemalja i tako potaknuti poslove, turizam i investicije. U tom nastojanju stvaranja jedinstvenog tržišta i neke druge zemlje pokušavaju ili će pokušati zajedničkim novcem proširiti koridore na vlastitom teritoriju.

Mediteranski koridor se, naime, financira iz instrumenta nazvanog „Connecting Europe Facility" (CEF) osnovanog 2014. Iz tog fonda se novac ulijeva u infrastrukturu koja povezuje zemlje EU-a. Iz njega je Hrvatskoj na raspolaganju 557,6 milijuna eura koje mora iskoristiti do 2020.

„Hrvatska je iskoristila 93 posto novca kojeg je imala na raspolaganju iz ovog programa. Izuzetno smo zadovoljni tim rezultatom. Ostvarili smo veliki uspjeh", napominje Brnjac.

Od odobrenih 557,6 milijuna eura na razvoj željeznice odlazi 306 milijuna eura. Hrvatska će se osim na mediteranskom koridoru nalaziti i na koridoru Rajna-Dunav. Njime se rijekom i željeznicom povezuju Francuska, Njemačka, Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija i Rumunjska.

„Inzistirat ćemo na daljnjem razvijanju tih dvaju koridora. Koridor Rajna-Dunav namjeravamo proširiti odvojkom od Vukovara do Vinkovaca", kaže Brnjac.

„Mi smo spremni, već sada radimo na pripremama i za novo programsko razdoblje", dodaje uvjerena da niti izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU neće utjecati na financiranje inftrastrukture.

U Bruxellesu, međutim, ne dijele takav optimizam kada je riječ o nadolazećem financijskom razdoblju. Od 2021. i odlaska Britanaca smanjit će se dotok novca proračun EU-a pa bi za gradnju cesta, željeznica, luka te uvođenja digitalizacije i ekološki orijentiranog prometa moglo ostati manje sredstava. To je jedan od scenarija s kojim računaju u Europskoj komisiji.

„Ne usuđujem se prognozirati kakav će biti idući proračun", kaže Slovenka Violeta Bulc, europska povjerenica za promet.

„Kroz inovativne financijske instrumente nastojat ćemo nadomjestiti moguće posljedice Brexita. Nadam se da ćemo steći povjerenje investitora".

Bulc vjeruje da će privatni ulagači sudjelovati u financiranju projekata a ne isključuje i interes investitora iz Kine ili drugih dijelova svijeta. To bi pak moglo otvoriti politička pitanja.

„Pozdravljam ulaz kapitala izvana ali pod strogim uvjetima", napominje povjerenica.

Tri i pol godine nakon osnivanja CEF-a u europsku infrastrukturu su putem tog mehanizma otišle 23 milijarde eura. Od toga je u Poljskoj završilo 4,4 milijarde eura čime je ta zemlja na prvom mjestu. Koliki će dio novca završiti u kojoj zemlji u idućem razdoblju ovisit će o pregovorima njenih predstavnika, ponuđenih projekata i raspoloživog novca u proračunu EU-a.

Hrvatska se po količini odobrenog novca u sadašnjem razdoblju nalazi na 14. mjestu među 28 članica. U Tallinnu su se u četvrtak okupili europski ministri prometa podržavši CEF kao instrument za daljenje financiranje infrastrukture.

„Naglasci su bili na nastavku programa a Hrvatska ga podržava", zaključila je Brnjac.