SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
 
LOŠI KREDITI
 
Hrvatske banke u 2017. očistile svoje portfelje za rekordni iznos
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji list
Datum objave: 12.03.2018. - 11:39:34
ZAGREB - Zahvaljujući ubrzanoj prodaji loših plasmana na kraju prošle godine, hrvatske banke su u 2017. godini očistile svoje portfelje za rekordni iznos od 8,4 milijarde kuna.
Godinu ranije, prema podacima HNB-a, prodaja djelomično ili potpuno nenadoknadivih potraživanja iznosila je 5,9 milijardi kuna, a u 2015. godini 2,8 milijardi kuna. Tako je omjer loših kredita u odnosu na ukupno odobrene pao na 11,4 posto, dok je godinu ranije iznosio 13,8 posto. Kako su s otplatom kredita najviše problema imala poduzeća, osobito ona u građevinarstvu, na njih se odnosi i najveći dio prodanih loših kredita: lani je prodan iznos od 6,1 milijardu kuna, godinu ranije 4,3 milijarde kuna, a u 2015. godini 1,8 milijardi kuna, piše Jutarnji list.

U prodaji loših plasmana predvodila je Zagrebačka banka koja je, među ostalim, u svibnju prošle godine prodala više od 3,3 milijarde kuna loših plasmana iz svog portfelja tvrtki APS Delta, u vlasništvu češkog holdinga APS. Ta je tvrtka na hrvatsko tržište ušla početkom prošle godine kada je od HPB-a kupila portfelj od 100 milijuna eura. U Erste banci kažu da su u razdoblju od 2015. do 2017. godine selektirani dio svojih problematičnih kredita i ponudili na prodaju u skladu s Odlukom o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija Hrvatske narodne banke, "pri čemu su takva potraživanja na tržištu našla svoje kupce".

No, dodaju da je najveći volumen potraživanja prodan tijekom 2015. i 2016. godine, a veći udio prema kriteriju volumena zauzimali su plasmani poduzećima. Iz perspektive dužnika, pojašnjavaju, prodaja loših plasmana znači da ulogu vjerovnika preuzima treća strana, odnosno da poslovni odnos koji su do tada imali s bankom u potpunosti prestaje te se sva buduća komunikacija odvija u direktnom kontaktu s novim vjerovnikom.

U šestom godišnjem izvještaju o tržištu nenaplativih kredita u srednjoj i istočnoj Europi koji je upravo objavila savjetodavna tvrtka Deloitte, stoji kako se povećana aktivnost na tržištu duga, koja je u srednjoj i istočnoj Europi uzela maha 2016., kada je nominalna vrijednost sklopljenih aranžmana bila nešto viša od 7 milijardi eura, nastavila i u 2017. godini.

Trend smanjenja potpomognut je "većom spremnošću banaka na prodaju svojih portfelja nenaplativih kredita".

"Najaktivnija tržišta, s najvećim vrijednostima prodanih portfelja, uz Hrvatsku, bile su Rumunjska, Mađarska i Slovenija. Iako su korporativni nenaplativi krediti još najčešći oblik trgovine portfeljom zajmova, neki investitori su svoju pažnju preusmjerili na stambene hipoteke", kaže Uroš Kalinić, direktor u Deloitteovom Odjelu financijskog savjetovanja.

Kako objašnjavaju u Deloitteu, pristup povoljnom financiranju pridonio je povećanju financijskih kapaciteta investitora, čime je potaknuta potražnja. Što se tiče ponude, regulatorne i lokalne vlasti na mnogim su područjima razvile mjere kako bi potaknule financijske institucije na prodaju kritične imovine kao i neoperativne aktive. Deloitte predviđa da će i u 2018. godini prodaja nenaplativih kredita i dalje ostati najčešća opcija za smanjenje opterećenja na području bankarstva u srednjoj i istočnoj Europi.

- Međutim, uzimajući u obzir broj transakcija tzv. korporativnih loših kredita koje su nedavno zaključene, očekuje se povećanje prodaje stambenih hipotekarnih kredita. U tom kontekstu, investitori su već uložili značajna sredstva u mađarsko tržište.

Dugoročno, očekuje se da će se aktivnosti tržišta nenaplativih kredita u srednjoj i istočnoj Europi postupno smanjivati, jer će banke smanjiti vrijednost postojećih nenaplativih plasmana na održivu razinu - objašnjava Deloitte. Predviđa i povećanje aktivnosti na sekundarnim tržištima nenaplativih kredita u budućim razdobljima.