SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ENERGETIKA
 
Hrvatski energetski razvoj: Osam milijardi kuna ulaganja u prijenosnu elektroenergetsku mrežu
Autor/izvor: SEEbiz / Glas Slavonije
Datum objave: 10.11.2018. - 12:18:00
Zadnja izmjena: 10.11.2018. - 12:33:13
ZAGREB - Hrvatski energetski razvoj do 2030. odnosno 2050. godine može ići po ubrzanom ili umjerenom scenariju, pri čemu oba donose dekarbonizaciju, prelazak na obnovljive izvore energije i smanjenje emisije stakleničnih plinova, kaže se u analizi Energetskog instituta "Hrvoje Požar" (EIHP).

Ulaganja od 2020. do 2050. prema ubrzanom scenariju iznosila bi 160,4 milijarde kuna, tj. 5,4 milijarde kuna godišnje, a prema umjerenom oko 133,7 milijardi kuna, odnosno 4,45 milijardi kuna godišnje.Na predstavljanju "Analize i podloge za izradu energetske strategije RH", tzv. Zelene knjige, istaknuto je da se najveći dio ulaganja odnosi na elektroenergetski sustav - 120,8 milijardi kuna prema brzom "scenariju 1" i 100 milijardi kuna u umjerenijem "scenariju 2".Mario Tot iz EIHP-a rekao je da se u oba scenarija odvija dekarbonizacija proizvodnje električne energije prelaskom na obnovljive izvore energije.

Preliminarna je procjena da bi ukupna ulaganja u prijenosnu elektroenergetsku mrežu, uključujući priključke novih konvencionalnih elektrana, vjetroelektrana i sunčanih elektrana, u razdoblju do 2030. godine iznosila oko 8,2 milijarde kuna u scenariju 1, što bi značilo investicijski trošak od 686 milijuna kuna godišnje, a u scenariju 2 taj bi trošak iznosio 7,9 milijardi kuna, odnosno prosječno 666 milijuna kuna godišnjih ulaganja.

Scenarij umjerenije energetske tranzicije predviđa smanjenje emisije stakleničkih plinova za 35 posto do 2030., odnosno za 65 posto do 2050. u odnosu prema 1990. godini. Finalna potrošnja energije smanjila bi se za 8,1 posto do 2050. godine, a energetska obnova zgrada obavljala bi se po stopi od 1,6 posto.

U scenariju 1 udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije porastao bi s 23,5 posto u 2016. godini na 32 posto u 2030. te na visokih 56,3 posto u 2050., a u scenariju 2 taj udio u ukupnoj potrošnji također se povećava, ali uz različitu strukturu povećanja. Do 2030. u oba scenarija dostiže se jednak udio, a u scenariju 2 na kraju razdoblja udio obnovljivih izvora iznosi 46,5 posto.Analiza je, inače, rađena s pretpostavkom da će se do 2050. godine u Hrvatskoj smanjiti broj stanovnika na 3,95 milijuna. S druge strane, ovdašnji BDP po stanovniku trebao bi do te godine narasti od dva do dva i pol puta u odnosu prema aktualnom.

Govoreći o glavnim smjernicama "Strategije energetskog razvoja RH", pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić istaknuo je da će Hrvatska inzistirati na održivoj proizvodnji energije, ali i da bi s tim ciljem morala smanjiti ovisnost o uvozu energije te zaustaviti pad domaće proizvodnje.

Ravnatelj EIHP-a Goran Granić očekuje strelovit energetski i tehnološki razvoj, velika dostignuća u energetskom sektoru, ali i jaku tranziciju od ostalih vrsta energije prema električnoj. Zalaže se za samoregulirajuće energetske odnose.