SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
 
RAST
 
ICT sektor lani podigao prihode za tri milijarde kuna
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 12.07.2018. - 17:51:10

ZAGREB - Sektor informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) u 2017. je ostvario 36 milijardi kuna prihoda ili oko 3 milijarde kuna više nego u 2016., a poraste je zabilježio i kod izvoza, zapošljavanja i drugih parametara, čime se pozicionirao na drugo mjesto među svim sektorima, iza farmaceutike, istaknuto je u četvrtak na predstavljanju analize ICT sektora u 2017.

Na konferenciji za novinare u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) predstavljeni su naliza ICT sektora u 2017. te dostignuća digitalizacije u Hrvatskoj, što je priredila HUP-ova ICT udruga, uz poruku da napretka ima i u ICT sektoru i u digitalizacijskim procesima, ali da se neke stvari, poput smanjenja i ukidanja nekih parafiskalnih nameta te povezivosti i integracije digitalnih tehnologija odnosno korištenja tih tehnologija u gospodarstvu, moraju ubrzati, jer jedino tako Hrvatska može ′loviti′ prosjek EU-a, a time i veću konkurentnost.

"U ICT sektoru u 2017. je zaista bilo velikih pomaka, a s lanjskim prihodima od 36 milijardi kuna približavamo se i zadanom cilju da 2025. prihodi porastu na oko 55 milijardi kuna. Od 20 do 30 posto prihoda u ICT-u ostvareno je od izvoza, koji je također lani porastao, kao što raste i svake godine u zadnjih deset", istaknuo je dopredsjednik HUP ICT udruge Hrvoje Josip Balen.

Po iznijetim podacima, u strukturi ukupnih prihoda, prihodi od izvoza lani su imali udio od 24,5 posto i iznosili su 7,3 milijardi kuna.

Balen je iz analize izdvojio i podatak da je u ICT sektoru lani, unatoč ′odljevu′ ljudi, stvoreno gotovo tri tisuće novih radnih mjesta pa ih je krajem godine zapošljavao ukupno 36 tisuća. Tomu, kako je istaknuo, pridonosi i sve veća potražnja za ICT i drugim kadrovima koji će raditi s digitalnim tehnologijama, ali i veće odnosno iznadprosječne plaće u ICT sektoru.

"Trend zapošljavanja sigurno će se nastaviti i vjerujemo da će tome pridonijeti i učestala promocija STEM zanimanja, kao i dugo očekivane promjene u sustavu obrazovanja. Posla u ICT-u ima dosta, no najviše se ipak traži računalno programiranje, koje je i kao segment ICT industrije s lanjskih gotovo 10 milijardi kuna prihoda sve bliže za sada još najjačem telekom segmentu s ukupnih 13 milijardi kuna prihoda. Ipak, računalno programiranje po izvozu je najjači segment u ICT-u, koji je lani rastao 25 posto u odnosu na 2016., a u zadnjih deset godina izvoz mu je porastao 200 posto te se očekuje da će u idućim godinama i premašiti telekome", rekao je Balen.

Upozorio je i da je za dalji rast sektora, osim novih radnih mjesta, važno stvoriti okruženje koje će ih zadržati u Hrvatskoj, jer su ICT kadrovi iznimno traženi u cijelom svijetu. Iako je trošak plaća u sektoru i veći nego kod mnogih drugih te je ICT sektor i tu na drugom mjestu, opet iza prve farmaceutike, isto tako je i velika dodana vrijednost koju stvaraju, kao i globalno tržište na kojemu se ′tuku′ za poslove, napominje Balen.

"U Hrvatskoj bi definitivno trebao smanjiti poreze na rad da ljudima ostane što više neto plaće te da i neka davanja postanu neoporeziva. Predlažemo i da se sudjelovanje zaposlenika u dobiti prizna do nekog postotka neoporezivim, a najviše će nam trebati poticaji za dovesti ljude na tržište rada, da ih se obrazuje, ali i da se razmisli o zapošljavanju ljudi i izvan EU-a jer ih tu jednostavno neće biti dovoljno", upozorio je Balen.

Predsjednik HUP ICT udruge Boris Drilo skrenuo je pak pažnju na dosege digitalizacije u Hrvatskoj, koji nisu mali, ali koji mogu i trebaju biti i veći. Tomu bi, kako je kazao, pridonijelo smanjenje neporeznih davanja i naknada za radiofrekvencijski spektar, ukidanje nameta prava puta, bolja apsorpcija EU fondova, smanjenje poreza na dohodak na stopu od 10 posto ili za pola u odnosu na sadašnju.

"Prema stupnju digitalizacije i indeksu DESI Hrvatska je za 2017. skočila za jedno mjesto, na 22. mjesto u EU, a stremimo da za četiri godine ili u 2021. dođemo do 15. mjesta, što je neka sredina, ali za to se moramo ubrzati u povezivosti i integraciji digitalnih tehnologija u gospodarstvo, u čemu smo za sada među najlošijim zemljama u EU. S velikim i većim tvrtkama situacija je bolja od malih i srednjih i njima treba omogućiti, uz neke poticaje ili vouchere, da to više primjene jer mnoge same u to ne mogu investirati", poručio je Drilo.