DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
RAST CIJENA
 
Inflacija nastavlja rast
Autor/izvor: RBA analize
Datum objave: 17.03.2017. - 10:26:50
ANALIZA - Uz blagi mjesečni rast od 0,2% prosječna stopa inflacije u veljači je zabilježila rast za 1,4% u usporedbi sa veljačom 2016 objavio je danas Državni zavod za statistiku. 

Navedena godišnja stopa inflacije najviša je od kolovoza 2013.  Osim učinka baznog razdoblja (u veljači prošle godine potrošačke cijene zabilježile su pad za 1,4% godišnje), rast inflacije u veljači potpomognut je godišnjim rastom cijena prijevoza (7,3%) osobito u kategoriji goriva i maziva za osobne automobile (gdje je zabilježen dvoznamenkasti rast od 16,3%) zbog prelijevanja viših cijena sirove nafte na svjetskim robnim tržištima. Pozitivan doprinos došao je iz kategorija hrane i bezalkoholnih pića te alkoholnih pića i duhana (gdje je zabilježen godišnji rast od 3,4% odnosno 2,3%). 

Rast u kategoriji hrane osobito se odnosi na neprerađene prehrambene proizvode koji u strukturi indeksa potrošačkih cijena sudjeluju sa 9,34%, a zabilježili su rast od 6,3% u prosjeku. S druge strane, dodatni poticaj rastu cijena došao je i od rasta trošarina u kategoriji duhana (već u prosincu prošle godine) te ostalih poreznih izmjena u okviru sveobuhvatne porezne reforme. Tako je u kategoriji restorani i hoteli godišnji rast potrošačkih cijena u veljači iznosio 3,8% najviše potaknut rastom cijena ugostiteljskih usluga u restoranima, kafićima i sličnim objektima za 4,8%.  Snažniji rast godišnjih cijena obuzdan je padom u kategoriji stanovanje, voda, električna energija i ostala goriva čije su cijene usluga u prosjeku niže za 4,4% na godišnjoj razini.

Sveukupno gledajući cijene ukupnih dobara porasle su 2% dok su cijene usluga u sastavu košarice potrošačkih dobara zabilježile pad od 0,1% u odnosu na veljaču 2016. I u nadolazećim mjesecima očekujemo nastavak pozitivnih stopa inflacije. Poticaj višim cijenama dolazit će od jačanja uvoznih inflacijskih pritisaka, prvenstveno s robnih tržišta sirove nafte i prehrambenih sirovina. Također, poticaj višim cijenama doći će i od promijenjene (više) stope PDV-a na određene usluge, ali i od trošarina.

S druge strane rast plaća i posljedična očekivanja o jačanju domaće potražnje ne bi trebali imati značajniji učinak na inflaciju, osobito u uvjetima još uvijek slabog tržišta rada i usmjeravanja potrošnje dominantno u zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Uz projicirani lagani rast cijena nafte na svjetskim tržištima te postupni oporavak potražnje očekujemo da bi prosječan rast potrošačkih cijena u ovoj godini mogao biti na razini od 1,9%.