SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
CIJENE
 
Inflacija ponovno ispod 1%
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 16.09.2019. - 21:35:52
ANALIZA - U kolovozu je godišnji rast potrošačkih cijena bio 0,3 postotna boda niži nego mjesec dana prije. 

Razlog je nešto niže razine godišnjeg rasta potrošačkih cijena u odnosu na onaj iz prethodnog mjeseca blaži rast cijena energije, usluga i prerađenih prehrambenih proizvoda, dok su cijene industrijskih proizvoda koji ne uključuju energiju i hranu ponovno u padu nakon godišnjega rasta u srpnju.

Istodobno su cijene neprerađenih prehrambenih proizvoda, koji su ove godine osnovni deflatorni izvor (zbog efekta smanjenja stope PDV-a na dio svježe hrane), pale nešto blaže (za 1 postotni bod) nego prethodnoga mjeseca. Sada je njihov godišnji pad na razini od -1,7% (iako ova skupina ne uključuje samo svježu hranu koja se oporezuje sa sniženih 13% PDV-a), što je niže nego što se očekivalo nakon znatnog smanjenja stope PDV-a. Općenito, cijene skupine roba „Meso" (koja uključuje i ostale vrste mesa, ne samo svježe) u prvih su osam mjeseci bile niže za 2,4%, cijene voća bile su niže za 11,6%, dok su cijene povrća bile više za 3,0% (na što su utjecali i agrometeorološki nepovoljni uvjeti ove godine).

U odnosu na isti mjesec prethodne godine, godišnja je inflacija u kolovozu bila niža (za 1,3 postotna boda), kao i svih prethodnih sedam mjeseci. Stoga je i u prosjeku osam mjeseci ove godine godišnja inflacija bila 0,9 postotnih bodova niža nego u istom razdoblju 2018. godine te je iznosila 0,7%.

Vrlo se slično i pod istim pritiscima kreće inflacija potrošačkih cijena i na europodručju koja se udaljava od ciljne razine od „blizu, ali ispod 2%". Prema brzoj procjeni Eurostata, godišnja inflacija europodručja u kolovozu iznosila je 1,0%, a mjere temeljne inflacije i inflacijska očekivanja ostale su na niskim razinama. Naime, iako su pritisci troškova rada ojačali (zbog visokih razina iskorištenosti kapaciteta i pooštravanja uvjeta na tržištu rada), njihov prijenos na inflaciju traje dulje nego što se prethodno očekivalo.

Stoga je Europska središnja banka (ESB) na svome posljednjem sastanku 12. rujna spustila kamatnu stopu na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke za 10 baznih bodova, na –0,50% te najavila vraćanje nekonvencionalnog instrumenta neto kupnji u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira 1. studenoga.

To najavljuje prolongiranje razdoblja povijesno niskih kamatnih stopa, za koje se ranije očekivalo da će završiti u ljeto 2020. godine. No sada je snažniji gospodarski rast ograničen slabostima međunarodne trgovine u uvjetima dugotrajne globalne neizvjesnosti (što posebno negativno utječe na sektor prerađivačke industrije) zbog čega monetarna politika ostaje ekspanizivna te se normalizacija kamatnih stopa u europodručju odgađa do daljnjega. Slične poteze povlači i američki Fed, za koji se očekuje da će na ovotjednom sastanku donijeti odluku o daljnjem smanjenju ključne kamatne stope.