SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ANKETA
 
Investitori očekuju rast CROBEX-a u iduća tri mjeseca
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 15.07.2014. - 13:01:00
Zadnja izmjena: 15.07.2014. - 13:01:17
ZAGREB - Ukupno gledajući sve vrste vrijednosnica rezultat sentimenta indeksa iz ankete iCapitala za 3. kvartal ove godine iznosi 18,12%, što pokazuje snažan pozitivan stav profesionalnih investitora na tržištu kapitala (rezultat 2Q2014. je iznosio negativnih 2,41%).
Za razliku od kvartala ranije investitori su u trećem kvartalu 2014. iskazali još pozitivnije stajalište prema tržištu dionica (48,48% vs. 29,96% u 2Q2014.), dok su smanjena negativna očekivanja prema tržištima obveznica (-2,47%) i novca (-7,41%).

Raspon indeksa jest od -1 do 1 (odnosno od -100% do 100%), pri čemu -1 predstavlja krajnji bearish sentiment, dok 1 predstavlja krajnji bullish sentiment. Bullish sentiment predstavlja očekivanja u smjeru rasta cijena imovine (odražava optimizam ili pozitivan sentiment), dok ispitanici s bearish sentimentom očekuju pad cijena imovine. Ponderi u indeksu za različite imovinske klase su sljedeći: po 35% za dionice i za obveznice te po 15% za robe i tržište novca.

Rezultati istraživanja – 3. kvartal 2014.

Glavnina hrvatskih profesionalnih investitora priliku za rast domaćeg tržišta kapitala vidi u potencijalnim preuzimanjima u regiji, zbog čega glavnina njih očekuje rast vrijednosti CROBEX-a u sljedeća tri mjeseca. Ispitanici su također iskazali blagi bullish stav prema kretanjima ostalih indeksa (DAX i S&P500) u sljedeća tri mjeseca.

Investitori i dalje vide potencijalna preuzimanja u regiji kao najpozitivniji utjecaj na dioničko tržište u kratkom roku (sljedeća 3 mjeseca), dok se kao najveći negativan utjecaj u dugom i kratkom roku navode rezultati kompanija, umjesto dosad očekivane slabe likvidnosti tržišta.

Od domaćih dionica ispitanici i dalje imaju najpozitivnija očekivanja (bullish) na povlaštene dionice Adrisa d.d. (ADRS-P-A), Arenaturista (ARNT-R-A), Valamar Adria Holdinga d.d. (KORF-R-A), Leda d.d. (LEDO-R-A), te ovaj put i  Podravke d.d. (PODR-R-A).

Ingra d.d. (INGR-R-A) je i dalje dionica kod koje u najvećoj mjeri prevladava bearish sentiment, pri čemu je ovaj put izdvojen i negativan stav prema dionicama Dalekovoda d.d. (DLKV-R-A).

Utjecaj događaja na domaće tržište kapitala

Investitori i dalje smatraju da će najpozitivniji utjecaj na dioničko tržište u sljedeća tri mjeseca imati potencijalna preuzimanja u regiji (41% ispitanika) te njih 24% očekuje pozitivan utjecaj od poboljšanja likvidnosti tržišta. Preuzimanje Croatia osiguranja od strane Adris Grupe je još uvijek najaktualnija tema na domaćem tržištu. Rast cijena redovnih i povlaštenih dionica Croatia osiguranja i Adris Grupe je vjerojatno ulilo dodatni optimizam kod ulagača.

 U periodu od godine dana 35% ispitanika (njih 6 od ukupno 17) očekuje da će rast BDP-a najpozitivnije utjecati na tržište, dok njih 24% smatra da će to bitit povećanje limita za ulaganja mirovinskih fondova na 20% udjela u kapitalu te pravne osobe.

 Glavnina ispitanika vidi rezultate kompanija kao ključni negativan utjecaj na tržište u sljedeća tri mjeseca te u roku od godinu dana (29%, odnosno 41% ispitanika). Ipak, u dugom roku se očekuje da će daljnji pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti također imati značajan negativan utjecaj na tržište kapitala (41% ispitanika). Zbog trenda razduživanja korporativnog sektora, kao i sektora kućanstava, ovo je i više nego izgledan scenarij uzmemo li u obzir vjerojatnost dodatnog pada BDP-a u 2014. godini.

 BDP u 2014. godini i valuacija tržišta dionica

 Mišljenje ispitanika o kretanju hrvatskog BDP-a za 2014. godinu i dalje je negativno orijentirano, kakvo je u biti bilo i u prošlom kvartalu. Ipak, investitori su sada ravnomjerno podijeljeni na pad između 1% i 0,5% (što 47% ispitanika smatra vjerojatnim scenarijem) te na pad između 0,5% i 0% (također 47% ispitanika). Ispitanici se ipak slažu da bi ovogodišnji pad BDP-a trebao biti manji od prošlogodišnjih -1%, prvenstveno zbog oporavka izvoza. Istaknuli bismo da bi zbog kišovitog lipnja i slabijeg dolazaka turista (pad od 15% u svibnju YoY) vrlo lako moglo doći do promjene sentimenta u trećem kvartalu.

Kada je riječ o vrednovanju hrvatskog tržišta dionica, većina stručnjaka (njih 47%) smatra da je hrvatsko dioničko tržište fer vrednovano, što je ipak vrlo blago smanjenje optimizma u usporedbi s prethodnim kvartalom (tada je 50% ispitanika smatralo da je tržište fer vrednovano). Zanimljivo je da samo 5% manje ispitanika smatra kako je tžište podcijenjeno, vjerojatno zbog niske likvidnosti na koje upućuju i P/E omjeri. Samo 12% ispitaika drži da je hrvatsko tržište dionica precijenjeno.

 Očekivanja prema klasama imovine

 Gledano prema različitim klasama imovine, među hrvatskim investitorima za nadolazeći kvartal trenutačno prevladava neutralni stav (od 38% do 59%). Iznimku čine jedino tržišta u razvoju prema kojima su investitori dominantno bullish (čak 59%) - uzrok ovakvog sentimenta mogao bi se potražiti u početku taperinga koji bi posebno mogao pogoditi upravo tržišta u razvoju. Gledajući državne obveznice, investitori su gotovo ravnomjerno rapoređeni između bullish i neutralnog stava u pogledu na kunske obveznice (41% prema 47%), dok su prema obveznicama s valutnim klauzulama pretežito neutral (47%, također 29% bullish, 24 bearish).

Kod kratkoročnog tržišta duga i novca investitori su neutralni prema novcu (53%) i prema trezorskim zapisima (47%), dok gotovo podjednak udio ima bearish očekivanja za trezorske zapise. Vjerojatno je eksplozija kratkoročnog državnog duga zabilježena od početka godine, a uvjetovana iznimnim viškom likvidnosti u sustavu, oblikovala očekivanja ispitanika.

 
Očekivanja prema obveznicama razvijenih tržišta

 Rezultati očekivanja prema obveznicama razvijenih tržišta pokazuju neutralan stav investitora (većinom se kreće između 38% i 50%). Izuzmemo li ovaj stav, investitori su pretežito bearish na njemačke državne obveznice s dospijećem do 30 godina (44%, dok je 38% neutral).

Početkom godine uočili smo pad cijene desetogodišnjeg bunda i polagani rast cijena na obveznicama tržišta u razvoju. Zemlje periferije eurozone (poput Portugala, Španjolske, Italije, Slovenije ...) ovaj su trend iskoristile da bi po povoljnijoj cijeni plasirale eurobondove. U eurozoni su moguće dodatne mjere ekspanzivne monetarne politike, pogotovo ukoliko dođe do pada viška likvidnosti i rasta kamatnih stopa na novčanom tržištu. Iznimno dobru likvidnost u drugom su kvartalu iskoristile zemlje poput Grčke, Crne Gore i Hrvatske kako bi po vrlo povoljnim prinosima plasirale svoje eurobondove.

 Očekivanja prema nafti i zlatu

 Sentiment investitora ponovno se promijenio prema dvama najzastupljenijim instrumentima vezanim za robe – nafti i zlatu. U drugom kvartalu 2014. godine 53% ispitanika pokazalo je neutral stav prema zlatu (u prvom kvartalu 43% ispitanika očekivalo je rast cijene zlata, vjerojatno zbog političko-vojne krize u Ukrajini), dok je 59% bilo bullish prema nafti.

Vjerojatno najznačajniji pokretač cijene nafte u posljednjem kvartalu bila je vojna kriza u Iraku uzrokovana religijsko-političkom frakcijom ISIL koja je polagano preuzimala kontrolu nad Irakom, jačajući utjecaj i nad područjima bogatim naftom. U posljednjih nekoliko godina fracking metoda znatno je povećala američku proizvodnju nafte te je u prosincu prošle godine SAD dostigao proizvodnju od 8 milijuna barela sirove nafte dnevno, što je najviša razina od 1988. godine. Međunarodna energetska agencija procjenjuje da će do 2015. godine SAD postati najveći svjetski proizvođač sirove nafte, a prije toga postići će i energetsku samostalnost. Fracking metoda stabilizirala je cijene nafte na svjetskom tržištu, ali budući da u Europskoj uniji još uvijek postoje pravne prepreke upotrebi ove metode, investitori u reprezentativnom uzorku ne vide dovoljno razloga da budu dominantno bearish na naftu.   

 Očekivanja prema indeksima

Približno jednak postotak ispitanika u sljedeća tri mjeseca očekuje rast, odnosno stabilnu razinu vrijednosti CROBEX-a. Za razliku od hrvatskog tržišta dionica prevladava pozitivan stav prema kretanju američkog indeksa S&P500, dok nije jasno iskazano očekivanje vezano uz kretanje njemačkog dioničkog indeksa DAX.

 Očekivanja vezana uz domaće dionice

 Vezano za kretanje cijena sastavnica dioničkog indeksa Zagrebačke burze CROBEX-a za sljedećih mjesec dana, opet prevladava neutralan stav. Kod 5 od 25 izdavatelja Zagrebačke burze iskazan je očekivani rast cijene dionice, dok za dvije dionice prevladava negativan sentiment investitora.

Od domaćih dionica ispitanici i dalje imaju najpozitivnija očekivanja (bullish) na povlaštene dionice Adrisa d.d. (ADRS-P-A), Arenaturista (ARNT-R-A), Valamar Adria Holdinga d.d. (KORF-R-A), Leda d.d. (LEDO-R-A), te ovaj puta i  Podravke d.d. (PODR-R-A).

Ingra d.d. (INGR-R-A) je i dalje dionica kod koje u najvećoj mjeri prevladava bearish sentiment, pri čemu je ovaj put izdvojen i negativan stav prema dionicama Dalekovoda d.d. (DLKV-R-A). Dalekovod d.d. je završio predstečajnu nagodbu te je izdao nove redovne dionice od oznakom DLKV-R-B, no njima još nije omogućeno trgovanje na Zagrebačkoj burzi.

 Očekivanja prema tržišnim sektorima

Kada sagledamo očekivanja ispitanika prema pojedinim sektorima, bullish sentiment je prisutan kod tek dva od devet sektora (sektor tehnologije i energije), dok kod preostalih sektora prevladava neutralan stav.

 Očekivanja prema kretanju tečaja

Glavnina ispitanika očekuje da će se tečaj kune u odnosu na euro u sljedeća tri mjeseca nastaviti kretati na razinama između 7,52 i 7,57 (njih 47%), dok manji dio investitora (njih 35%) smatra da bi tečaj mogao doseći razinu 7,57-7,62. Povijesno gledano mjeseci na koje se odnose projekcije i očekivanja predstavljaju vrhunac turističke sezone, dakle razdoblje iznimnih deviznih priljeva (prvenstveno eura jer dominiraju turisti iz Njemačke, Austrije, Italije i Slovenije). Ipak, kišovito vrijeme početkom drugog kvartala dovelo je vjerojatno do slabijeg broja dolazaka turista i konzekventno manjeg priljeva deviza. Ovi trendovi vidljivi su na očekivanjima investitora – to objašnjava zašto cca trećina investitora smatra da bi se tečaj mogao približiti granici od 7,62.

Promatrajući očekivanja glede kretanja tečaja eura u odnosu na dolar u sljedeća tri mjeseca, glavnina ispitanika i dalje vide tečaj u rasponu od 1,33 do 1,36 (njih 65%), dok tek manji dio njih (29%) očekuje da bi tečaj mogao ojačati na razinu između 1,36 i 1,39.

Očekivanja prema kretanju tečaja eura u odnosu na švicarski franak u sljedeća tri mjeseca pokazuju da najveći broj ispitanika vidi tečaj na razinama između 1,20 i 1,22 (76%).