SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PREFERENCIJE
 
Investitori u javnom sektoru skloni nekreninama i obnovljivim izvorima
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 13.06.2017. - 07:04:32
LONDON - Ulagači u javnom sektoru namjeravaju u idućoj godini povećati ulaganja u nekretnine, infrastrukturu, 'zelene' obveznice i obnovljive izvore energije a smanjiti portfelje državnih obveznica koji donose niske prinose, pokazalo je najnovije istraživanje.

Službeni forum monetarnih i financijskih institucija (OMFIF) anketirao je financijske direktore i menadžere za rezerve u 31 instituciji javnog sektora koje upravljaju imovinom ukupne vrijednosti 4.210 milijardi dolara. Pitali su ih u koje kategorije imovine namjeravaju ulagati u idućih 12 mjeseci.

S obzirom na niske ili čak negativne prinose na imovinu poput obveznica, te na snažne oscilacije na tržištima dionica, ulagači pokazuju sve izraženiji apetit za nelikvidnom imovinom koja donosi stabilne, predvidive prinose.

Oko 24 posto ispitanika u OMFIF-ovoj anketi navodi da u idućih 12 mjeseci namjeravaju povećati portfelje nekretnina a 37 posto želi povećati ulaganja u infrastrukturu. Još su uvijek skloni i ulaganjima u dionički kapital, koja u idućih 12 mjeseci namjerava povećati 23 posto ispitanika.

Njih 26 posto namjerava pak smanjiti portfelje obveznica razvijenih država dok su sve popularniji korporativni krediti i obveznice gospodarstava u nastajanju, koji nude više prinose.

Niže je prinose kao glavni razlog za zabrinutost navelo nekih 15,4 posto ispitanika. Veći je udio njih - 16,2 posto - izdvojio kao najveći izvor bojazni tek geopolitički rizik.
Istaknuta su mjesta na toj ljestvici zauzeli i nova kriza u Europskoj uniji i Brexit, te američki predsjednik Donald Trump i negativna reakcija na liberalizaciju trgovine.

Istraživanje pokazuje i sve izraženiji interes za 'zelenu' ekonomiju, pa tako 38 posto ulagača namjerava kupovati više 'zelenih' obveznica, koje se koriste za financiranje projekata u segmentu obnovljivih izvora energije. Njih 35 posto želi pak povećati izloženost tom sektoru.

"Najveći su entuzijazam za ulaganja u tu kategoriju imovine pokazale središnje banke i mirovinski fondovi u Sjevernoj Americi i Europi", primjećuje OMFIF, dodajući da time ulagači mogu istodobno ostvarivati adekvatne prinose i udovoljavati zahtjeve o niskoj emisiji štetnih plinova.
Istraživanje je objavljeno u sklopu godišnjeg izvješća OMFIF-a koje obuhvaća ukupno 750 ulagača u javnom sektoru, poput središnjih banaka, stabilizacijskih i državnih mirovinskih fondova.

Podaci pokazuju da su na kraju prošle godine navedene institucije upravljale imovinom ukupne vrijednosti 33.500 milijardi dolara, što je 1,4 posto više nego na kraju 2015. godine. zahvaljujući poboljšanim prilikama u svjetskom gospodarstvu. Pozitivan su doprinos dali i ublaženi pritisci na izvoznike roba nakon što su cijene nafte porasle s niskih razina zabilježenih u siječnju 2016. godine.

Najviše je u prošloj godini porasla imovina kojom upravljaju mirovinski fondovi, za 435 milijardi dolara, te stabilizacijski fondovi, za 1243 milijarde dolara. Imovina kojom upravljaju središnje banke smanjena je pak za 103 milijarde dolara.

Kineska narodna banka i prošle je godine upravljala najvećim iznosom imovine, od 3.097 milijardi dolara, iako je on manji za devet posto nego što je bio na kraju 2015. godine.

Mjesto među 10 institucija koje upravljaju najvećom imovinom izgubila je saudijska agencija za monetarne poslove, koja je kliznula na 11. mjesto nakon što je potrošila 76,3 milijarde dolara deviznih rezervi. Time je njihov iznos pao na 539 milijardi dolara.

Među 10 najvećih našao se pak američki mirovinski fond za zaposlene u državnoj upravi s gotovo 558 milijardi dolara.

Švicarska središnja banka na sedmom je mjestu sa 76 milijardi dolara zahvaljujući intervencijama na deviznom tržištu kojima su nastojali zakočiti jačanje franka ali i snažnim prinosima na dioničke portfelje.

Među stabilizacijskim fondovima najveći je pad zabilježio onaj alžirski, koji je potrošio 42,4 milijarde dolara odnosno 85 posto imovine kako bi popunio velike rupe u državnom proračunu.

Ukupni su portfelji zlatnih poluga povećani u 2016. godini za 377 tona, na procijenjenih 31.500 tona na kraju godine, što je najviša razina od 1999. godine, navode u OMFIF-u. Najveći su kupci bili ruska, kineska i kazahstanska središnja banka dok su najveći pad u toj kategoriji imovine bilježile Turska, Venezuela i Azerbajdžan.
Njemačka je zadržala drugo mjesto na ljestvici zemalja s najvećim zlatnim rezervama. Prvo mjesto drže Sjedinjene Države.