DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
POSLJEDICE
 
Jedino mirovinsko osiguravajuće društvo moglo bi upasti u probleme zbog Pavićevog prijedloga
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji list
Datum objave: 08.07.2018. - 08:53:00
Zadnja izmjena: 08.07.2018. - 08:55:09
ZAGREB - Ministar rada Marko Pavić dobrano je uskovitlao prašinu svojim prijedlozima mirovinske reforme koje, kako se čini, prethodno nije testirao ni u krugu HDZ-ovih ni koalicijskih koordinacijskih tijela.

Inicirao je, po svemu sudeći, dugu javnu raspravu o zakonskim izmjenama, a prije svega o tome može li se namaknuti – i gdje pritom griznuti – javni novac kako bi i štediše u drugom mirovinskom stupu mogle primati dodatak od 27 posto na dio svoje mirovine koji će primati iz prvog stupa. Odnosno, kako da ga primaju, a da svoju privatnu kapitaliziranu štednju zauzvrat ne poklone državi, što je ministrova ideja. Čini se, štoviše, da bi ona mogla biti i neustavna, piše Jutarnji list.

Sad, među ostalim, čekamo da šefovi mirovinskih fondova naprave računice koje su najavili i predlože ministru novo rješenje koje bi, navodno, moglo zadovoljiti sve strane - objavili su kako bi svi štediše u drugom stupu trebali imati pravo na dodatak od 27 posto, ali nisu objasnili troškovnu stranu - a jedna od stvari koju bi fondaši mogli predložiti jest i drukčija formula za izračun mirovine u prvom stupu. Trenutno je prosječna mirovina iz prvog stupa na razini 40 posto prosječne plaće u Hrvatskoj (iako bi se mogla kretati oko 60 posto kad bi većina Hrvata išla u mirovinu kasnije, nakon 60. godine starosti, i pritom odradila puni staž).

U međuvremenu, postavlja se pitanje kako bi se Pavićev prijedlog mogao odraziti na poslovanje jedinog mirovinskog osiguravajućeg društva, Raiffeisen MOD-a. Ono, naime, potpisuje ugovore o mirovini s građanima koji im dolaze s kapitaliziranom štednjom iz drugog i trećeg (dobrovoljnog) stupa i jamči na osnovi tog iznosa isplatu mirovine uz određenu naknadu. Moguć je i prinos jer MOD ulaže prenesenu štednju, a zasad još uglavnom operiraju novcem iz dobrovoljnih mirovinskih fondova.

U RMOD-u su, inače, očekivali da će im za koju godinu početi stizati veće uplate iz drugog mirovinskog stupa jer će k njima navaliti oni rođeni nakon 1962. godine, dakle oni koji nisu mogli birati hoće li ili neće ući u sustav kapitalizirane mirovinske štednje. Sada je to pod upitnikom, a ministrov prijedlog sigurno je učinio vrlo nervoznima slovensko Triglav osiguranje koje takav obrat u hrvatskoj mirovinskoj politici nije baš moglo anticipirati kad je u proljeće ove godine objavilo da ulazi u većinsko vlasništvo RMOD-a. To mirovinsko osiguravajuće društvo postoji već 15 godina, otkako su osnovani drugi i treći stup, a trenutačno ima oko 24 tisuće korisnika, pri čemu je u travnju u isplati bilo ukupno 11.557 aktivnih ugovora o mirovini, a od toga samo 276 ugovora o mirovini iz obveznog mirovinskog osiguranja.

U kratkom roku, naravno, efekti se ne bi osjetili značajno jer generacija koja se sada približava mirovini, ona rođena između 1952. i 1962. godine, ionako ima zakonsku mogućnost izbora između prvog i drugog stupa. No, u RMOD-u ipak priznaju kako bi se promjena mogla snažnije osjetiti u segmentu korisnika mirovina koji su imali beneficirani radni staž, a koji će ove i sljedeće godine ostvariti prve uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu.

"U srednjem i dužem roku prema prvim projekcijama očekujemo pad iznosa uplata od 25 do 30 posto s obzirom na to da taj dio populacije nije dovoljno štedio ili nije bio zaposlen cijelo vrijeme da bi mogao očekivati značajniji iznos mirovine iz drugog stupa", kaže nam Željko Bedenic, predsjednik Uprave.

Oni su očekivali da će s priljevom novih umirovljenika dobiti i konkurenciju, dakle da će se osnovati nova mirovinska osiguravajuća društva, ali prođe li Pavićev prijedlog reforme, ne samo da neće dobiti konkurenciju nego bi i oni sami mogli doći pod upitnik.

Ipak, Bedenic, koji jako dobro poznaje domaći mirovinski sustav i sve što ga determinira, daje oprezan odgovor na pitanje je li najava mogućeg povratka mirovinske štednje u prvi stup zapravo i vraćanje mirovinske reforme na početak, kako je to burno doživljeno u javnosti i među domaćim ekonomskim stručnjacima.

"Sve dok postoji štednja i mogućnost isplate u drugom stupu, nismo se vratili na sam početak, no mogućnošću povratka u prvi stup usporili bismo proces tranzicije i odgodili je za daljnjih 15-20 godina", kaže on. Pritom ima u vidu da je ministar najavio postupno dizanje obveznih uplata iz plaća u drugi mirovinski stup, najprije 2020. za 0,5 postotna boda, te još 0,5 postotna boda 2022. godine, kada će se za tu štednju izdvajati ukupno šest posto. To bi značilo da bi za mlađe generacije, koje će dulje i više štedjeti u drugom stupu, to ipak mogao biti atraktivniji model za mirovinu nego što je to sada. Jasno, pod pretpostavkom da ulaganja za koja će se na tržištu kapitala odlučiti menadžeri mirovinskih fondova donesu dobar prinos. Trenutačno je većina novca investirana u hrvatske državne obveznice.

Što općenito za mirovinski sustav znače dosad izneseni Pavićevi prijedlozi? Bedenic detektira dvije silnice koje vuku u različitim smjerovima: najavljenim produljenjem radnog vijeka na 67 godina starosti mirovinski sustav postaje stabilniji, ali s druge strane, mogućnost povratka štediša u prvi stup, zbog ostvarivanja prava na 27 posto dodatka, oslabila bi njegovu održivost.

Smatra kako je upravo održivost sustava generacijske solidarnosti najveće pitanje koje bi sebi svatko trebao postaviti, posebno zbog demografskog i ekonomskog stanja nacije. Po njemu, prvi bi stup trebao imati status socijalnog, minimalnog primanja nužnog za život, a sve iznad toga treba ovisiti o individualnoj štednji. Naglašava kako se u Hrvatskoj za 30-ak godina očekuje da će svaki treći stanovnik biti stariji od 65 godina te da bi polako trebali zaboravljati na institut solidarnosti i okrenuti se individualnoj štednji.

Realnost je gruba. Broj umirovljenika silno je narastao u posljednjih dvadesetak godina, u državnom mirovinskom fondu nema dovoljno novca i konstantno se prebacuje iz državnog proračuna 17 do 18 milijardi kuna jer se od doprinosa prikupi jedva nešto više od 50 posto potrebnog iznosa za mirovine iz prvog stupa. Trenutačno imamo ukupno 1,14 milijuna "regularnih" umirovljenika (njih 68,6 posto je u starosnim mirovinama, 20 posto u obiteljskim i 11,4 posto u invalidskim) i opasno se približava broju zaposlenih, tako da je cijeli sustav zaista pod upitnikom. Postoje pritom još i korisnici povlaštenih mirovina, gdje su i branitelji, saborski zastupnici itd. (korisnici su razvrstani u 17 skupina), a njihove se mirovine računaju po drugim principima od regularnih i - daleko su više. Razmatrajući kako modificirati ministrovu spornu ideju vezanu uz prebacivanje mirovinske štednje iz drugog u prvi stup, mnogi stoga prstom upiru i u te, privilegirane slojeve, kao i druge javne troškove koji bi se mogli smanjiti te tako doći do novca za dodatak od 27 posto.