SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
INTERVJU
 
Jurak: Konfucijev institut širi se na Dubrovnik i Varaždin
Autor/izvor: Siniša Malus, sinisa.malus@seebiz.eu
Datum objave: 08.02.2014. - 20:27:47
INTERVJU - Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu za ovu godinu najavljuje niz aktivnosti koje će doprinijeti produbljivanju veza između Kine i Hrvatske. Godina Konja trebala bi donijeti i početak širenja Konfucijeva instituta izvan Zagreba. 

O tome i ostalim temama razgovaramo s Krešimirom Jurakom, hrvatskim voditeljem Konfucijevog instituta Sveučilišta u Zagrebu.

SEEbiz: Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu najavljuje osnivanje Studija sinologije. Koji su motivi i koji je realan rok za to?
Jurak: Dovoljno će reći podatak da Budimpešta ima takav studij od 1924. godine, Beograd od 1981. a Ljubljana od 1991. Dakle, strašno zaostajemo. Osnivanjem studija sinologije povećat će se broj stručnjaka za Kinu, odnosno broj osoba koje će, uz kineski jezik, biti upoznate i s kineskom kulturom, poviješću i društvenim prilikama što je izrazito važno ne samo za prevladavanje kulturalnih i jezičnih barijera, već i za uspješno poslovanje na kineskom tržištu. Zato ni ne čudi da postoji jako malo tvrtki koje posluju u Kini. Tek je nekoliko pozitivnih primjera, poput Badela 1862 ili Plenkovića. Naravno, pozitivan pomak na poslovnom polju bit će vidljivi tek nekoliko godina nakon osnivanja studija. Znanje kineskoga jezika omogućit će pristup velikoj količini informacija koje nam trenutno, isključivo zbog neznanja, nisu dostupne. U Institutu već sada imamo preko 500 polaznika tečajeva kineskoga jezika koji bi mogli jednoga dana, samostalno ili kao predstavnici pojedinih hrvatskih tvrtki, snažno utjecati na gospodarsku suradnju između dviju država Plan je da studij sinologije pokrenemo u suradnji s Odsjekom za afričke i azijske studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani što bi omogućilo našim studentima dobivanje dvostruke diplome – diplomu studija u Zagrebu i studija u Ljubljani. Realno je za pretpostaviti da će studij biti pokrenut u akademskoj godini 2015/16. 

SEEbiz: Najavili ste širenje Konfucijeva instituta na Dubrovnik i Varaždin. Kako je došlo do toga?
Jurak: Ideja je vrlo jednostavna. Smatramo da smo u Zagrebu postavili kvalitetne temelje i visoke standarde  te da smo spremni ponuditi isto i građanima drugih gradova u Hrvatskoj. Otvorit ćemo Konfucijeve učionice koje su zapravo mali instituti koordinirani iz Zagreba. Razgovori u Varaždinu prošli su jako dobro, interesa ima. U Dubrovnik idemo krajem veljače na sastanak s gradonačelnikom Vlahušićem. No, to je samo početak. Ukoliko uspješno pokrenemo svoje programe u Varaždinu i Dubrovniku, proširit ćemo se u druge gradove, u planu su svakako Zadar i Split. 

SEEbiz: Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu orijentiran je poslovno. Koje su aktivnosti predviđene za ovu godinu u tom kontekstu?
Jurak: U svijetu postoji 440 Konfucijevih instituta. U Europi ih posluje 110,  od kojih je samo šest poslovno orijentirano. Naši su partneri  Sveučilište u Šangaju za međunarodno poslovanje i ekonomiju  i Hrvatska gospodarska komora. Prošle smo godine imali dva projekta namijenjena poslovnoj zajednici. U svibnju smo, u suradnji s HGK, organizirali seminar "Kako poslovati s Kinom" na kojem je sudjelovalo 120 domaćih tvrtki. U rujnu smo sudjelovali u projektu Europskog centra za malo i srednje poduzetništvo ,"Jeste li spremni za Kinu". I ove godine imamo dosta ambicioznih planova, no nažalost još uvijek nismo sigurni hoćemo li ih sve uspjeti realizirati s obzirom da ovise o brojnim vanjskim faktorima. Angažirali smo se i na pripremi lipanjskog posjeta predsjednika Josipovića Kini tako što smo ponudili svoje usluge tvrtkama čiji će predstavnici biti dio hrvatske delegacije. To se prvenstveno odnosi na kineski jezik i prevođenje dokumenata, brošura i ostalih materijala, ali i na poslovnu kulturu. U dogovoru s partnerima osigurali smo besplatno korištenje ureda u Pekingu i Šangaju za hrvatske predstavnike kako bi mogli, po potrebi, produžiti svoj boravak u Kini za tjedna do dva i biti dostupni potencijalnim kineskim investitorima za daljnje razgovore o predloženim projektima.  

Uz to, Sveučilište u Zagrebu dobilo je priliku otvoriti svoje predstavništvo u Šangaju, imamo na raspolaganju poslovni prostor od 300 četvornih metara. Tko zna, možda će predstavništvo biti otvoreno već u lipnju, za vrijeme predsjednikova posjeta. Sveučilište u Šangaju za međunarodno poslovanje i ekonomiju  prepoznalo je potencijal osnivanja Odsjeka za Istočnu i Jugoistočnu Europu s naglaskom na ekonomski segment. Shodno tome u rujnu ćemo u Zagrebu ili Dubrovniku organizirati znanstvenu konferenciju na kojoj će se definirati istaživačka pitanja na kojima bi mogli surađivati znanstvenici iz Kine i regiji. Naglasak bi bio na ekonomiji i političkom sustavu. Zajednička istraživanja omogućit će komparativne analize te analize pravnog i poreznog sustava. Znanstvene analize pomoći će nam i u turističkom sektoru i omogućiti nam da shvatimo afinitete Kineza kao turista. Formula je jednostavna, ako želite privući kineske turiste, morate znati kako razmišljaju. 

SEEbiz: Kakav je feedback sa spomenutog svibanjskog seminara. Ima li upita hrvatskih kompanija o tome kako nastupiti na kineskom tržištu? Činjenica je da se dogodilo malo toga s hrvatske strane.
Jurak: Upita ima dosta. Ono što moramo naglasiti je da smo neprofitna i obrazovna institucija. Konfucijev institut ne pruža konzultantske usluge, te će tu CSEBA  odigrati ključnu ulogu. Taj posao zahtijeva jako velik angažman i velik broj stručnjaka kojih  Hrvatskoj nedostaje. Većina hrvatskih kompanija uopće ne razmišlja o Kini, problem je u našem mentalitetu koji nam stvara granice kojih realno nema. Još uvijek ne percipiramo ni EU tržište kao naše tržište, pa ni ne čudi da nam se Kina čini nedostižnom. U konačnici, većina hrvatskih kompanija nije donijela odluku da bude prisutna u Kini, a one koje jesu smatraju da nemaju financijske mogućnosti. CSEBA bi trebala, prema mojem mišljenju, brendirati Hrvatsku kao ekološku zemlju, prihvatljivu i sigurnu. Zasad nam je brending nikakav i svodi se na sportske uspjehe, a to nikako ne može biti dobro i dovoljno. Smatram da bi najpametnije bilo osnovati hrvatski konzorcij za nastup na kineskom tržištu jer tvrtke samostalno ne mogu napraviti puno.

SEEbiz: Kakva je prepoznatljivost Hrvatske u Kini?
Jurak: Prosječan Kinez ne zna ništa o Hrvatskoj, a starije generacije sjećaju se Jugoslavije. Nemojmo zaboraviti da je kulturna razmjena Jugoslavije i Kine nakon smrti Mao Zedonga bila je na vrlo visokoj razini. Napuštanjem revolucionarnog komunizma Kina je upravo preko Jugoslavije počela primati i prihvaćati određene filtrirane zapadne utjecaje No, mladima to apsolutno ništa ne znači, prepoznaju nas isključivo kroz sport.

SEEbiz: Dakle, temeljni zadatak CSEBA-e trebao bi biti stvaranje slike o našoj regiji u Kini?
Jurak: To je dugoročan cilj. Olakšat ćete si posao. Trebate Kinezima "objasniti" u čemu je potencijal i atraktivnost tržišta kojeg pokrivate. Svakako bi bilo korisno brendirati cijelu regiju, ali i svaku državu zasebno. Osim okupljanja tvrtki iz regije trebali biste se orijentirati i na kineske tvrtke koje imaju ambicije na tržištu naše regije. Upravo u tom segementu leži veliki potencijal. 

SEEbiz: Preporuka bi, dakle, bila da CSEBA mora biti prisutna i u Kini?
Jurak: Apsolutno, barem u Pekingu i Šangaju, a  bilo bi korisno i pokriti provincije koje nemaju sličnih predstavništava. Najveći problem je što Kinezi nemaju relevantne informacije o osnovnim uvjetima poslovanja u regiji. Dakle, CSEBA bi mogla razmisliti i o izdavačkoj djelatnosti, tiskanju velikog broja publikacija pa čak i knjiga o regiji koje bi sadržavale ekonomske i povijesne podatke.  Naravno, na kineskom jeziku. Tako bi kineski partneri stekli sliku o komparativnim prednostima regije. Jer, ključno je da kineski partneri prepoznaju ekonomski interes. Primjerice, Hrvatska je tek sada dobila Zakon o strateškim investicijama, dakle, s velikim zakašnjenjem. Kineze će zanimati zašto bi oni došli baš ovdje, a ne npr. u Francusku, Njemačku, Afriku ili Latinsku Ameriku. Srbija je dobro iskoristila neke svoje komparativne prednosti poput bescarinskog izvoza na rusko tržište. Vjerojatno ćete se u perspektivi naći i u poziciji lobiranja prema Vladama u regiji da se na neki način i olakšaju kineske investicije.  Konfucijev institut spreman vam je u tome pomoći.

SEEbiz: Najavili ste da će Tjedan kineske kulture prerasti u Mjesec kineske kulture.
Jurak: Možda najveći uspjeh Konfucijeva instituta u zadnje nepune dvije godine je razvijanje svijesti o kineskoj kulturi i tradiciji, njezinim specifičnostima i postojanosti kroz tisućljeća.  Kroz naše besplatne kulturne programe prošlo je već preko 3.000 ljudi i sa sigurnošću možemo reći da interes postoji samo ga je trebalo probuditi. Ponovno treba napomenuti, ključna je dostupnost informacija i to je naša primarna zadaća. Želimo što većem broju ljudi približiti kinesku kulturu i zato ćemo ove godine od 13. svibnja do 13. lipnja održati Mjesec kineske kulture.