SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PAD
 
Kamatne stope na stambene kredite pale najviše u deset godina
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 05.03.2018. - 16:19:00
Zadnja izmjena: 05.03.2018. - 18:50:03
ZAGREB - Prošlu godinu obilježio je znatan pad kamatnih stopa u svim segmentima kreditnog posredovanja, a uslijed utjecaja odgođenog efekta izlaska Hrvatske iz dugogodišnje recesije. Pritom su kamatne stope na stambene kredite zabilježile najveći pad u proteklih desetak godina, istaknuto je u ponedjeljak pri predstavljanju novog izdanja publikacije HUB Pregledi.

'Uspoređujući efektivne nominalne kamatne stope na stambene kredite iznad 10 godina, Bugarska, Mađarska, Latvija i Litva trenutno imaju više kamatne stope od Hrvatske. Kod potrošačkih kredita, sve zemlje srednje i istočne Europe, izuzev Poljske imaju veće kamatne stope od onih u Hrvatskoj. Domaći krediti poduzećima, promatrajući kretanja u cijeloj eurozoni ali i svim CEE zemljama nalaze se pak u zlatnoj sredini', rekao je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.

Istovremeno, pozitivan efekt gospodarskog rasta očitovao se i u rastu novih kredita. Promatrajući kreditne transakcije od sredine 2016. do siječnja 2018., kreditiranje prema stanovništvu i poduzećima na bazi 12-mjesečnog prosjeka bilježi rast, a istovremeno padaju novi krediti prema državi.

Prema metodologiji Europske središnje banke Hrvatska je u kreditiranju poduzeća rasla za 0,2% i nalazi se od ukupno analiziranih 27 europskih zemalja na 18. mjestu. Kod stanovništva krediti su rasli za 2,9% pa se Hrvatska iza najbrže rastućih po kreditima građana – Češke, Slovačke, Nizozemske i Poljske, našla na 15. mjestu.

'Prema prvim podacima, u prosincu 2017. i u siječnju 2018. primjećujemo da se više odobravalo stambenih kredita uz valutnu klauzulu. Razloga većeg interesa za tim kreditima u odnosu na kunske kredite vidimo u nižoj kamatnoj stopi, ali i u očekivanju građana da Hrvatska uđe u eurozonu', naglasio je Adrović.

Ujedno, Adrović smatra da u ovom trenutku nema jasne predodžbe hoće li se i kako taj kreditni rast nastaviti. Mnoge zemlje u srednjoj i istočnoj Europi rastu gospodarski mnogo brže od Hrvatske, trenutno smo samo ispred Italije, Danske i Ujedinjenog Kraljevstva.

'To je sasvim sigurno za cijelu zemlju pa i za bankarski sektor zabrinjavajuće. Bankama treba odgovarajući rast volumena poslovanja, porezna rasterećenja gospodarstva i doing business reforme, ulazak u eurozonu i smanjenje regulatornog troška te reforma sustava osiguranja depozita', istaknuo je Adrović.