SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
 
STRATEŠKI
 
Kina jača suradnju s Iranom i dodatno oslabljuje pozicije SAD-a
Autor/izvor: Branimir Vidmarović
Datum objave: 16.05.2018. - 19:34:20
KOLUMNA - „Gospodine predsjedniče, čast mi je danas svjedočiti ispred Komisije kako bismo procijenili ulogu Kine u razvoju iranskog programa proizvodnje oružja za masovno uništenje i raketa-nosača“, počeo 12. rujna 1996. svoje izlaganje Leonard Spector iz Carnegie centra ispred odbora za međunarodne odnose američkog Kongresa.

Svjedočenje Spectora nije uspjelo jasno pokazati je li Kina doista značajno pomogla u razvoju iranskog raketnog, biološkog ili kemijskog naoružanja. Niti opseg pomoći u razvoju nuklearnog programa nije bio ništa preciznije definiran. 

„Prema informacijama Pentagona, Kina je osnovni dobavljač nuklearne tehnologije za Iran, no točan opseg nije poznat“, izjavio je Spector.

U povijesnom kontekstu raspada Sovjetskog Saveza i strahova od pojave novih nuklearnih igrača na račun slabije kontrole tehnologija, SAD je obratio pažnju na iranski potencijal. Tijekom šestogodišnjeg rata između Irana i Iraka koji je završen 1988. godine, Iran je prema navodu The New York Timesa kupio više od 9 milijardi vrijednog oružja od američkih saveznika, ali i neprijatelja. Prema ekspertnim procjenama, Kina i Sjeverna Koreja postali su najbitniji iranski dobavljači oružja tijekom tog složenog post-revolucijskog razdoblja.

Otad je SAD prema Iranu sačuvao veliku rezervu i nepovjerenje. Istodobno, Kina je pružanjem pomoći u ključnom trenutku postavila solidan temelj za daljnji razvoj odnosa. Strateški značaj i poseban interes Pekinga prema Iranu je relativno nova stvar. No, u kratkom roku odnosi dvaju zemalja nadrasli su trgovinu oružjem i sada su prožeti raznolikim sadržajem. 

U devedesetima, Iran je za Kinu bio jedan od izvora nafte. Tada je Kina počela obraćati pažnju na resursima bogate zemlje Centralne Azije koje su nekoć bile u sastavu SSSR-a te planirati cjevovodno povezivanje istih sa Kinom u cjelovitu energetsku mrežu. Iran je pak u devedesetima bio distanciran i od Moskve i od SAD-a. To ga je, prema analizama Brookingsa, činilo vrlo privlačnim partnerom. Osim pozitivne povijesne ostavštine, Kina je tada bila puno manja vojna sila koja u očima Irana nije mogla nostiti nikakvu prijetnju.

Pored svega, Peking je konstantno kritizirao američku umiješanost u politiku Bliskog Istoka i politički podržavao Iran na svim relevantnim međunarodnim skupovima i orgnaizacijama. Krajem veljače 2016. godine, Iran i Kina objavili su Zajedničku izjavu o strateškom sveobuhvatnom partnerstvu. Dokument je obuhvatio političko, kulturno, zakonodavno, ekonomsko, sigurnosno i međunarodno područje. Tradicionalno, Iran i Kina potvrdili su privrženost nepovredivosti granica i suvereniteta te politici "Jedinstvene Kine".

Osim sudjelovanja u projektu Pojas i put, strane su se dogovorile da što brže usuglase i potpišu Sveobuhvatni sporazum o suradnji koji bi trebao cementirati partnerstvo Teherana i Pekinga na slijedećih 25 godina.

Ipak, najznačajnija komponenta suvremenih odnosa Kine i Irana je ona energetska. Tu strane uživaju gotovo ravnopravan odnos. Više od dvadeset posto cjelokupnog iranskog naftnog izvoza ide u Kinu. U kineskom uvoznom portfoliju, Iran je na šestom mjestu. Dakako, u kontekstu političke situacije proteklih desetak godina, nećemo pogriješiti ako zaključimo da je Kina za Iran kudikamo važnija nego obratno. No, s obzirom na rastuće energetske potrebe Kine, kinesko sudjelovanje u eksploataciji iranskih naftnih polja i nestabilnost na Bliskom Istoku, Teheran je za Peking također vrlo značajna karika. Pored svega, u sklopu nuklearnog sporazuma s Iranom, Kina je 2017. ugovorila obnovu iranskog teškovodnog reaktora Arak koji će Teheranu osigurati nastavak korištenja svih pogodnosti nuklearne energije.

Nakon Trumpovog poništavanja nuklearnog sporazuma s Iranom, značaj Kine za Iran naglo je porastao. Iranski naftni čelnici uputili su kineskim kupcima molbu da se narudžbe nafte ne obustave. Iako Peking nije službeno potvrdio da će energetsko partnerstvo s Iranom ostati nepromijenjeno, trgovina futuresa u yuanima na kineskom tržištu je naglo narasla. Eksperti se slažu da u ovoj situaciji Kina ima snage i poluge za još jaču promociju naftnog uvoza u domaćoj valuti.

Za očekivati je da će Kina nastaviti podržavati Iran motivirana projektima u sklopu Pojasa i puta, naftom i strateškim pozicioniranjem u regiji. Pomoć zemljama poput Irana diže međunarodni ugled Kine i dodatno oslabljuje pozicije SAD-a.