SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
 
KINA-HRVATSKA
 
Kinezi velika prilika za Hrvatsku u kontekstu zdravstvenog turizma
Autor/izvor: Siniša Malus, Matej Balen, CSEBA
Datum objave: 04.05.2019. - 14:01:00
Zadnja izmjena: 04.05.2019. - 14:03:12
KOLUMNA - Kinesko-hrvatska priča napokon dobiva svijetlije tonove. Ne treba padati u euforiju i zanositi se čudima, ali sad smo u trenutku koji označava novi početak naših odnosa.

Politički, summit u Dubrovniku doista je bio prvorazredni događaj i za Hrvatsku i za kinu. Naslovnice kineskih novina proteklih su tjedna imale u fokusu upravo ovaj događaj. Kineski premijer Li Keqiang u jednoj je maloj zemlji odlučio provesti četiri dana. Sjajna vijest! To se događa iznimno rijetko i zato to valja na pravi način iskoristiti.

Ako pitate prosječnog kineskog poslovnog čovjeka koji je prije dvadesetak dana boravio u Hrvatskoj što misli o ovoj zemlji, bez razmišljanja će vam reći - niste ni svjesni kako vam je ovdje lijepo.

Možda bismo u nekom drugom slučaju ovo shvatili kao gorku ironiju, no u kineskome slučaju nije tako. Prirodne ljepote Hrvatske, očuvan okoliš, kulturno-povijesni spomenici, gastronomija, sve to privlači prosječnog Kineza koji dođe u našu zemlju. Ovih je dana tisuće poruke s tim motivima odaslano iz Hrvatske prema Kini. Efekte toga tek ćemo vidjeti, ali budite sigurni da će ih Dubrovnik u nadolazećim mjesecima itekako osjetiti. Jer, nisu to slali "obični" turisti već krema kineskog društva, u određenom smislu selebritiji koje prate iznimno velik broj ljudi, primjerice, na WeChatu. upravo kroz te kanale događa se najjača promocija neke destinacije pa i Hrvatske.

Bio sam na licu mjesta pa mogu reći - organizacija cijelog događaja bila je odlična. Kineski su gosti bili prezadovoljni, a pretjerano se nisu bunili čak niti vječno nezadovoljni Hrvati. Jer, u zraku se osjećala pozitivna atmosfera. Tko zna što donosi budućnost, ali ove dane svakako možemo shvatiti kao početak boljih i sadržajnijih kinesko-hrvatskih odnosima. Gotovo cijelo izgubljeno desetljeće uspjeli smo možda nadoknaditi u posljednje dvije godine.

Primjerice, jedan od najboljih prijatelja mog kineskog gosta s pekinške Televizije Sky koji je sredinom travnja u Dubrovniku snimao dokumentarni film o Hrvatskoj direktor je divovskog mirovinskog fonda jedne od najvećih kineskih banaka. Dogovor je pao - pokušat ćemo doeisti što više kineskih umirovljenika u Dubrovnik i okolicu.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković s kojim sam o tome razgovarao oduševljen je inicijativom, kao i neki važni hotelijeri. Dobijemo li iduće godine napokon direktnu zračnu liniju za Hrvatsku, mogli bismo svjedočiti strelovitom rastu broja kineskih turista u Hrvatskoj.

Samo jedan podatak važan za orijentaciju o kakvim se potencijalnim gostima radi. U spomenutom mirovinskom fondu preko 400.000 štediša ima ušteđevinu od osam milijuna juana ili više (odnosno - preko milijun eura). Željeni su zdravijeg okruženja, čistog zraka, dobre hrane...Sve to im možemo ponuditi, samo im treba pristupiti na pravi način.

Zdravstveni turizam u širem smislu ono je gdje ćemo moći poentirati idućih godina. Tijekom gotovo cijelog perioda svoje povijesti Kina se oslanjala na tradicionalnu kinesku medicinu kao osnovu zdravstvene usluge u Kini. I dok je tradicionalna kineska medicina vrlo prirodna i efikasna u prevenciji gotovo svih vrsta bolesti, ono što je Kineze privuklo "zapadnoj" medicini je sama efikasnost lijekova i liječenja kada bolest već nastupi. Kineski javni zdravstveni sustav se nikada nije uspio dovoljno razviti da ponudi kvalitetnu, a povoljnu zdravstvenu uslugu za svoje mnogobrojno stanovništvo (čak i najosnovniju), a s pojavom privatnih bolnica u Kini zdravstveni sustav i usluge liječenja su postale vrlo komercijalne. Biti bolestan u Kini je zapravo vrlo skupo "zanimanje", a to postane jasno već pri prvom ulasku u kinesku bolnicu gdje ste s ulaza prvo usmjereni prema – blagajni. Srednje imućni te bogatiji sloj Kineza sve više shvaća da jeftiniju i pouzdaniju medicinsku uslugu mogu dobiti van granica svoje države.

Izrazito snažni rast u broju kineskih zdravstvenih turista koji su putovali u inozemstvo započeo je prije 10-ak godina, a iako pouzdane statistike ne postoje, kineska državna agencija China Tourism Academy u svojem izvješću iznosi kako od 2009. godine Kina bilježi godišnji rast ovoga tržišta između 30 i 150 posto svake godine. Brojke govore kako je u 2016. godini 500.000 Kineza putovalo u inozemstvo iz medicinskih razloga, u 2017. gotovo milijun, a u 2018. godini 1.4 milijuna. Pretpostavka jest da su stvarni podaci barem dvostruko veći s obzirom da se detaljniji razlozi putovanja u inozemstvo nigdje sustavno ne bilježe.

Glavne destinacije u inozemstvu za kineske zdravstvene turiste možda bi bilo najlakše podijeliti u dvije grupe. Prva grupa su zemlje jugoistočne Azije: Japan, J. Koreja, Singapur, Malezija, Tajland i sl. Iako postoje razlike između tim zemljama u samim razlozima dolaska (npr. J. Koreja estetska kirurgija, Japan srčane bolesti) zajednički nazivnik svim zemljama jest blizina destinacije (2-4 sata leta iz Kine), manje jezične barijere, kvalitetna a jeftinija usluga, pouzdaniji lijekovi, uređeni medicinski turistički paketi sa osiguravajućim kućama iz Kine. Druga grupa su svjetski poznate destinacije: SAD, Kanada, Njemačka, Švicarska i sl. Zemlje s besprijekornom reputacijom u kvaliteti liječenja, medicinske usluge, profesionalnog osoblja i liječnika. U pravilu, to su destinacije za imućnije Kineze, kojima neće ni pitati za cijenu.

Gledajući trendove, Kinezi kao osnovne motive liječenja u inozemstvu iznose nepovjerenje prema kineskim lijekovima, nestručnost kineskih liječnika u javnim bolnicama, nestručnost kineskih bolnica u "zapadnjačkim" metodama liječenja, prevelike cijene usluga liječenja u privatnim klinikama a koje posjeduju zadovoljavajuću kvalitetu. Jugoistočno-azijske zemlje prepoznale su svoje prednosti (kvaliteta, blizina, jezik) te se već dugi niz godina ciljano promoviraju u Kini.

Zemlje poput Hrvatske tek moraju kvalitetno identificirati svoje prednosti i ciljano razviti svoje proizvode za kinesko tržište, koji će uključivati i efikasna rješenja za jezične i birokratske probleme poput, primjerice, viza.

Velika prilika je tu, valja je iskoristiti.

*tekst je 4. svibnja objavljen u Slobodnoj Dalmaciji