SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
POTENCIJAL
 
Geotermalna energija: Hrvatska ima potencijal, ali ga jako slabo koristi
Autor/izvor: dr. sc. Damir Kušen
Datum objave: 26.09.2012. - 20:02:05
KOLUMNA - Izvori tople vode dugi niz godina korišteni su primarno za potrebe rekreacije i lječilišta. Energetski potencijali geotermalnih izvora u nekim zemljama koriste se i za potrebe industrije, poljoprivrede te grijanje javnih prostora i kućanstava.
U samo manjem broju zemalja potencijal te obilate, čiste i obnovljive energije prepoznat je i iskorišten izgradnjom geotermalnih elektrana koje besplatnu energiju tople vode ili pare ispod površine zemlje koriste za pokretanje turbina i dobivanje električne energije.

Sukcesivne energetske krize praćene povećanjem cijene energenata te jačanje globalnih trendova korištenja obnovljivih izvora, usmjerili su energetske sektore posljednjih godina i ka sve većem iskorištavanju geotermalne energije. Kao i pri korištenju vjetra i sunca, i geotermalni potencijali su neograničeni. No, za razliku od energije vjetra i sunca, geotermalna energija ne ovisi o klimatskim oscilacijama i vremenskim prilikama te predstavlja neograničeni i trajni izvor energije.

Što se točno podrazumijeva pod geotermalnom energijom?

Geotermalna energija odnosi se uglavnom na toplinsku energiju koja se uslijed različitih geoloških, kemijskih ili fizikalnih procesa stvara u zemljinoj kori. Budući da je količina te energije praktički nemjerljiva, opravdano se smatra oblikom obnovljive energije. Procjene govore da je geotermalni potencijal zemlje gotovo 35 milijardi puta veći od ukupnih energetskih potreba današnjeg svijeta. Osim što se toplinska energija zemlje često kroz spontane termalne izvore stoljećima koristila za zdravstvene i rekreativne svrhe, u novije vrijeme razvoj novih tehnologija omogućuje instaliranje energetskih centrala koje toplu vodu ili paru iz podzemlja sustavom posebnih cijevi dovode u turbinu i proizvode električnu energiju. Osim jednokratne investicije izgradnje centrale, geotermalne elektrane maksimalno smanjuju operativne troškove jer energija dostupne tople vode potrebne za rad turbina, naravno, ne košta ništa.

Kako sve ipak nije idealno, geotermalne elektrane zahtijevaju specifične geološke karakteristike tla, tako da je njihova izgradnja opravdana samo u relativno rijetkim geotermalno-optimalnim područjima. To, međutim, ne znači da se geotermalna energija u značajnom dijelu svijeta ne može, iako u manjem opsegu, koristiti za grijanje kućanstava i gradskih kvartova, ili primjenjivati u poljoprivredi. Upravo u tom segmentu posljednjih godina primjetan je snažan trend ka instaliranju individualnih sustava korištenja geotermalne energije, pri čemu je značajno smanjivanje troškova za grijanje, naravno, ključni poticaj.

Koje su prednosti korištenja geotermalne energije?

Jačanjem globalnih trendova korištenja obnovljivih izvora energije, upravo je geotermalna energija primjer korištenja energije koja praktički zanemarivo onečišćuje okoliš ili negativno utječe na eko-sistem. U odnosu na fosilna goriva, korištenje geotermalne energije značajno smanjuje emisiju većine štetnih plinova. Tako se ugljični dioksid značajno smanjuje jer nema sagorijevanja fosilnih goriva, sumporni dioksid se svodi na nezamjetljive količine, dušičnih plinova praktički nema, a sama geotermalna elektrana u atmosferu luči jedino paru, potpuno bezopasnu za okoliš.

Geotermalne energije ima u izobilju, neovisna je o vanjskim klimatskim i vremenskim uvjetima i predstavlja uistinu prirodan mehanizam korištenja toplinske energije. Jednom kada je sustav korištenja geotermalne energije instaliran, troškovi njegovog održavanja su minimalni, a budući da ne koristi nikakvo izvanjsko gorivo nema ni kupovine ugljena, nafte ili plina, niti njihovog transporta, a naravno, niti prostora za njihovo skladištenje. Financijska ušteda pri proizvodnji energije u odnosu na klasična goriva je već danas preko 80 posto, a s porastom cijene klasičnih energenata i padom cijena instalacije sustava za korištenje geotermalne energije ta će ušteda predvidljivo biti sve veća.

Korištenje geotermalne energije smanjuje ovisnost zemlje o klasičnim fosilnim energentima, što je svakako trend kojem svi danas teže. Stalni porast cijena klasičnih energenata, troškovi održavanja zastarjelih sustava, kao i gubitak velikih količina energije njihovim neučinkovitim prijenosom samo dodatno opterećuju i obiteljski i državni proračun.

Koji su nedostaci korištenja geotermalne energije?

Činjenica da geotermalna energija, unatoč navedenim prednostima, još uvijek nije u široj upotrebi sugerira i neke manjkavosti i nedostatke. Ironično, upravo zato što takvi sustavi nisu dovoljno rašireni, nedovoljni stručni ljudski i tehnički potencijali za njihovo instaliranje, održavanje i upućivanje o korištenju neopravdano podižu cijenu same instalacije. U klasičnom zatvorenom krugu, previsoka cijena i premalo znanja javnosti o svim pogodnostima geotermalne energije odbija potencijalne nove korisnike, što opet sprječava snažniji razvoj te energetske grane. Sve to posljedično dovodi i do smanjenog interesa za razvoj novih tehnologija i inovacija koje bi još dodatno smanjile troškove instaliranja te povećale ukupnu efikasnost sustava.

Nedovoljan interes javnosti za geotermalnu energiju i površne informacije o visokim cijenama instaliranja te upitna pozicija mikro-lokacije, logično odbijaju mnoge koji bi se eventualno upustili u korištenje geotermalne energije za grijanje vlastite kuće. Jednako tako, pri razmatranju mogućeg opsežnijeg korištenja geotermalne energije na nacionalnoj razini vlade su suočene sa nedovoljno informacija o realnim potencijalima geotermalne energije, ali i sa problematičnim stručnim procjenama da li je zbog eventualnih promjena ili oscilacija temperature ispod površine zemlje moguće da geotermalni sustav s vremenom zakaže.

Geotermalna istraživanja u sve više zemalja pokazuju, međutim, da je potencijal te energije znatno veći i dostupniji nego što se to do sada vjerovalo. No, za precizna geološka istraživanja i izradu geotermalnih atlasa potrebna su poprilična financijska sredstva, ali i jasna orijentacija energetskog sektora zemlje za okretanje ka tom izvoru energije. Upravo u činjenici da nisu sva geološka područja tehnološki pogodna za korištenje geotermalne energije leži i ključni nedostatak njezinog šireg korištenja. Idealno područje, uz podzemne bazene, čine i tople stijene ispod površine zemlje koje proizvode toplinu kroz vrlo dugo vremensko razdoblje.

Potrebno je ipak reći kako ekološka dimenzija geotermalne energije ipak nije potpuno bezopasna. S termalnim vodama iz probušenih stijena na površinu mogu izići i neki otrovni plinovi. Stoga je prilikom planiranja i instaliranja svakog pojedinačnog sustava potrebno izvršiti i dodatne provjere eventualnog postojanja plinova ili agensa opasnih za ljudsko zdravlje ili za okoliš.

Geotermalna energija u Hrvatskoj

Hrvatska se može pohvaliti s dugom tradicijom geotermalnih istraživanja, no znatno manje s opsegom njezinog korištenja. Još 1894. godine Dragutin Gorjanović-Kramberger, kao jedan od vodećih geologa tog vremena, objavio je rad u kojem opisuje geotermalne potencijale i linije u području sjeverozapadne Hrvatske. Njegov rad nastavili su znanstvenici Hrvatskog geološkog instituta te brojnim mjerenjima i publikacijama precizno predstavili geotermalni potencijal cijele zemlje. Znanstveno-istraživački projekt "Geotermalna karta Republike Hrvatske" ima za cilj stvoriti cjelovitu sliku o geotermijskim osobitostima Hrvatske, svim značajnijim geotermalnim pojavama, kartografski prikazati geotermalne potencijale pojedinih područja te pridonijeti boljem i preciznijem poznavanju prirodnih resursa države.

Navedeno istraživanje je tako pokazalo precizan raspored perspektivnih zona za crpljenje geotermalne energije, što predstavlja osnovni okvir za izradu strategije i dugoročnog plana korištenja geotermalne energije u zemlji. Istraživački projekt uključuje i procjenu hidro-dinamičkih i termodinamičkih sustava u kojima se stvaraju i nalaze geotermalne vode. Rezultati sugeriraju postojanje dviju geometrijski različitih zona – prostor dinarskog krša u kojem je tek nekoliko izvorišta i akumulacija geotermalne vode, te panonski prostor gdje ih je znatno više. U razdoblju od 2007-2011. godine istraživački projekt pokrio je površinu od preko 4,000 km² u većem dijelu sjeverozapadne Hrvatske, uključujući gradove: Zagreb, Karlovac, Sisak i Petrinja.

Od sredine 1970-ih godina, INA-Naftaplin provodi opsežna istraživanja geotermalnih ležišta u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, uglavnom istražnim bušotinama prilikom traženja rezervi nafte i prirodnog plina. Područja koja su prema tim istraživanjima obilovala toplom geotermalnom vodom su u području Koprivnice, Ludbrega, jugozapadnog dijela Zagreba, te Bizovca. Osim korištenja tih toplih izvora za pojedine toplice i zdravstveno-rekreativne potrebe, ozbiljnijih realizacija korištenja tih obilnih dostupnih i besplatnih izvora energije, na žalost nije bilo. Termalni izvori u južnom dijelu Zagreba iskorišteni su dijelom za zagrijavanje Sportsko-rekreacijskog centra Mladost, dok je dio bušotina predviđenih za grijanje nove Sveučilišne bolnice ostao neiskorišten, propadanjem cijelog tog projekta.

Energetski institut Hrvoje Požar predstavio je ovih dana integralnu analizu konkretnih potencijala niza obnovljivih izvora u zemlji. Analiza ukazuje i na bogate izvore geotermalne energije, posebno u području Karlovačke županije. Tako je pokraj mjesta Rečica najbogatije izvorište geotermalnih voda s temperaturom od 141 stupanj celzija, što je dovoljno i za eventualnu izgradnju geotermalne elektrocentrale.

Unatoč dugoj tradiciji znanstvenog pristupa proučavanju geotermalnih izvora u Hrvatskoj, korištenje geotermalne energije u Hrvatskoj i dalje je svedeno na sporadične primjere korištenja toplih izvora u toplicama te rijetkim primjerima zagrijavanja zgrada i javnih prostora. Potencijal geotermalne energije tako nije niti približno prepoznat kao u nizu drugih zemalja.

Vrlo inspirativni primjer uspješnog korištenja obnovljivih izvora je i Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor kraj Zaprešića s dvorcem Lužnica koji datira iz 1761. godine. Naime, zahvaljujući mudrom vođenju centra te uz pomoć Energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) cjelokupni kompleks se zagrijava geotermalnom energijom s cijevima instaliranim na 13 metara dubine koje prenose toplinu u sve prostorije. Impresivno prepoznavanje prednosti obnovljivih izvora svjedoče i 24 ploče solarnih kolektora koje dodatno osiguravaju energetske potrebe dvorca i okolnih zgrada.

Korištenje geotermalne energije u svijetu

Međunarodna geotermalna asocijacija (IGA), kao ključna međunarodna institucija u tom području, osim promicanja većeg korištenja geotermalne energije u svijetu, provodi i detaljnu analizu podataka o korištenju geotermalne energije. Vodeće mjesto u svijetu imaju SAD koje su 2010. godine ukupno iskoristile geotermalne energije od preko 3,000 MWe. Američka geotermalna asocijacija predviđa da će SAD do 2025. uspješno koristiti preko 15,000 MW energije.

Prema procjeni Američkog ministarstva energetike pojedinačna cijena geotermalne pumpe za prosječnu američku obiteljsku kuću iznosi oko 7,500 USD, uz dodatni trošak samog instaliranja. Do kraja 2016. godine, američka vlada dodatno stimulira instaliranje geotermalnih pumpi i kroz poreznu olakšicu od 30 posto. Jednom instalirani sustav kasnije ne zahtijeva nikakve dodatne troškove, osim minornog održavanja, što predstavlja najveći poticaj sve masovnijeg korištenja geotermalne energije za zagrijavanje i hlađenje američkih domova.

Zemlja koja uglavnom asocira na geotermalnu energiju je Island. Ta zemlja, zahvaljujući svojem geološkom položaju, s pet glavnih geotermalnih elektrana proizvodi preko četvrtine ukupnih vlastitih potreba za energijom, odnosno oko 1,200 MWe. Dodatno, geotermalno grijanje osigurava potrebe za 87 posto kućanstava u zemlji.

U javnosti je, vjerojatno, manje poznato da geotermalnu energiju putem geotermalnih elektrana masovno koriste i brojne izvan-europske zemlje kao Filipini (1,900 MWe), Indonezija (1,200 MWe), Meksiko (1,000 MWe), Novi Zeland (630 MWe) i Japan (540 MWe). Osvrnemo li se na europski kontinent, vodeće mjesto u generiranju geotermalne energije putem centrala imaju Italija (850 MWe) i Island (600 MWe), dok niz drugih europskih zemalja tek posljednjih godina prepoznaje vlastite geotermalne potencijale.

Europa tako i dalje, geotermalnu energiju, uglavnom koristi za grijanje bazena, javnih objekata i obiteljskih kuća. Nordijske zemlje i u tom području pokazuju tehnološko liderstvo. Tako Švedska godišnje koristi geotermalnu energiju od čak 4,460 MW, Norveška 3,300 MW, Njemačka koristi oko 2,500 MW, a Francuska 1,400 MW. Srednjoeuropske zemlje značajnije zaostaju (Austrija i Mađarska oko 650 MW, Poljska 280 MW, Češka 150 MW, a Slovačka 130 MW). Hrvatska godišnje koristi oko 70 MW, što samo dodatno pokazuje kako se potencijal dostupne geotermalne energije, na žalost, za sada vrlo malo koristi.

U okviru svojih multilateralnih inicijativa, OECD je nedavno pokrenuo i opsežniju inicijativu popularizacije geotermalne energije. Inicijativa je dovela do usuglašavanja i sklapanja Provedbenog sporazuma o geotermalnoj energiji koji okuplja dvadesetak država. Sporazum podrazumijeva razmjenu iskustva i informacija vezanih uz zajednički daljnji razvoj novih tehnologija i tehnoloških rješenja za efikasnije korištenje geotermalne energije.

Dominacija fosilnih energenata i dalje prevladava svjetskom energetskom scenom. Globalne klimatske promjene i svijest o potrebi krupnog zaokreta u strukturi energetske potrošnje i okretanju ka obnovljivim izvorima posljednjih godina ipak dovodi do većeg prepoznavanja i potencijala geotermalne energije. Razvoj novih tehnologija pronalazi sve efikasnija rješenja za instaliranje geotermalnih sustava.

Svaka nacionalna energetska strategija, naravno, vodi računa o brojnim parametrima i vodi se dugoročnim projekcijama isplativosti. Stoga nije niti namjera ovog članka sugerirati smjer kojim bi strategija energetskog razvoja zemlje trebala ići. Prije svega, cilj je skrenuti malo više pozornosti prema energiji koja je mnogima lako dostupna i nepresušna, nakon jednokratnog instaliranja sustava – praktički besplatna, uz iznimno lako održavanje i bez štetnih posljedica na naše zdravlje i okoliš. Već ranije spomenuti Duhovni centar Marijin dvor kod Zaprešića zaista je odličan primjer dobrog razumijevanja globalnih energetskih trendova. Uz svoj duboko humani duhovni predznak, taj centar je i u energetskom smislu svima nama poučan materijalni putokaz.