SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
 
POTENCIJAL
 
Hrvatska (još) ne koristi potencijale zdravstvenog turizma
Autor/izvor: dr. sc. Damir Kušen
Datum objave: 28.08.2013. - 20:05:00
Zadnja izmjena: 28.08.2013. - 20:08:02
KOLUMNA - Zdravstveni turizam posljednjih godina prerasta u visoko profitabilnu globalnu industriju s dvoznamenkastim godišnjim porastom i prihodom od preko 120 milijardi USD.
No, osim klasičnog koncepta toplica i lječilišta, zdravstveni turizam danas podrazumijeva iznimno široki spektar zdravstvenih, stomatoloških, kozmetičkih i rehabilitacijskih usluga koje se korisnicima nude. Gdje je Hrvatska po svojoj ponudi u odnosu na ostale konkurentne zemlje i koristi li dovoljno dobro svoje potencijale?

Zdravstveni turizam – povezivanje turizma i pružanje zdravstvenih usluga
Iako se tradicionalno pod zdravstvenim turizmom obično smatrala ponuda lječilišta i rehabilitacijskih centara na bazi ljekovitih mineralnih i termalnih izvora, s vremenom se koncept širio na različite oblike zdravstvenih i wellness programa, masaže i prirodne aromaterapije. No, današnji pojam zdravstvenog turizma znatno je širi i uključuje svako putovanje s ciljem obavljanja nekog zdravstvenog pregleda, provođenja dijagnostičkih postupaka, ortopedskih i operativnih tretmana, rehabilitacije ili stomatoloških zahvata. U zdravstveni turizam tako ulazi i medicinska kozmetika, plastična kirurgija, pomlađivanje lica i tijela, detoksikacijski programi, ali i sve stomatološke usluge.

Prije svega visoka cijena zdravstvenih usluga u razvijenim zapadnim zemljama sve više potiče mnoge da neki složeniji zdravstveni pregled, tretman ili liječenje potraže u nekoj drugoj državi gdje je razina zdravstvenih usluga dobra, a cijena znatno niža. Zdravstvena putovanja, odnosno odlazak u neki drugi grad ili zemlju zbog dobivanja različitih zdravstvenih ili kozmetičkih usluga postaje  tako sve češća praksa velikog broja ljudi.

Prije nekoliko godina TIME magazin usporedio je cijene nekih medicinskih zahvata i usluga u različitim državama svijeta te tako dodatno potaknuo brojne Amerikance i Europljane da željene zdravstvene usluge potraže u nekim drugim dijelovima svijeta. Tako npr. cijena transplantacije jetre u SAD-u iznosi oko 300.000 USD, dok je u Taiwanu oko 90.000 USD. Zamjena kuka koštati će u američkim bolnicama od 30-60 tisuća USD, dok će cijena u trećim zemljama biti i do četiri puta manja (Indija 8.000; Taiwan 10.500; Turska 11.800; Kostarika 14.000). Isti omjer vrijedi i za ugrađeni bypass koronarne arterije, zamjenu koljena i brojne druge medicinske operativne tretmane.

„Ipsos“ je u anketi provedenoj prošle godine na gotovo 19,000 ispitanika u 24 zemlje provjerio interes i stajališta prema zdravstvenom turizmu. Dok ih je oko jedne trećine ispitanih otvoreno za takav vid putovanja, njih najviše je u Indiji (86%), Indoneziji i Rusiji, a najmanje u Japanu, Južnoj Koreji, Španjolskoj i Švedskoj. Čak dvije trećine Talijana zainteresirano je za medicinski turizam, dok ih je u Njemačkoj gotovo polovina, Kanadi 40%, a u SAD njih 38%.

Prilikom izbora neke inozemne zdravstvene institucije u kojoj se namjerava obaviti neki liječnički zahvat, osim same cijene, prije svega vodi se računa o stručnoj akreditaciji te ustanove, iskustvu liječnika i postotku uspješnih izlječenja ili provedenih zahvata, ali i osiguranju liječnika u matičnoj zemlji za eventualne postoperativne komplikacije.

Vodeće destinacije zdravstvenog turizma
Danas su neke države doslovno globalni hubovi za zdravstveni turizam. Tako su se Tajland, Singapur, Meksiko i Brazil posljednjih desetak godina pozicionirali u sam vrh svjetske ljestvice najtraženijih destinacija za kvalitetni i cijenom povoljni zdravstveni turizam. Kako se zdravstveni turizam ubrzano pretvara u vrlo unosnu industriju, konkurencija je sve veća i cijeli niz latinoameričkih i azijskih država pronalazi i svoje mjesto na tom globalnom tržištu. Kostarika je npr. prošle godine ostvarila 40,000 medicinskih posjeta, od čega ih je 15,000 potražilo zubarske usluge. Od europskih zemalja kao dominantne destinacije u koje dolaze korisnici usluga ističu se Poljska, Ukrajina, Mađarska, a sve više i Slovačka.

Vodeće svjetske destinacije zdravstvenog turizma očekuju sve veću zaradu, tako da npr. Indija računa da će samo od zdravstvenih putovanja u njihovu zemlju do 2015. godine zaraditi oko 2 milijarde USD, pri čemu bi indijske bolnice i klinike posjetilo preko 3,2 milijuna pacijenata iz drugih zemalja.

Sve veći broj vodećih američkih bolnica, koje su zbog previsokih cijena usluga nedostupne najvećem broju američkih pacijenata, posljednjih godina sve više ulaze u vlasničku strukturu brojnih bolnica i klinika u trećim zemljama, ili im nude različite edukacijske programe kako bi barem posredno zaradili temeljem svoje vrhunske ekspertize.

Američka Zajednička komisija za akreditaciju međunarodnih zdravstvenih ustanova i bolnica ključna je u davanju akreditiva svim inozemnim bolnicama. Od 2006. godine Zajednička komisija pregledala je veliki broj bolnica u preko 60 zemalja, no budući da je akreditacija dodijeljena gotovo svima, neki američki mediji i javnost doveli su u pitanje vjerodostojnost njihovog rada, optuživši ih da stvaraju nelojalnu konkurenciju američkim zdravstvenim ustanovama.

Procjene govore da godišnje čak do 750.000 Amerikanaca potraže zdravstvene ili zubarske usluge izvan matične zemlje. U jednoj longitudinalnoj studiji provedenoj od 2006-2011. godine jedna od vodećih američkih agencija za medicinski turizam „IndUSHealth“ navela je kako 73 posto pacijenata koji su koristili zdravstvene usluge izvan SAD-a nije imalo apsolutno nikakve primjedbe na tretman i razinu usluga. Od onih koji su imali primjedbe, one su se uglavnom odnosile na nezadovoljstvo prehranom, komfor kreveta i smještaja te jezičnu barijeru.

Od 37 milijuna turista koji su 2012. godine posjetili Tursku, njih 270,000 došlo je zbog zdravstvenih razloga i ostavilo u Turskoj preko milijardu USD. U veljači ove godine turski parlament donio je niz novih zakona kojima je znatno pojednostavio investiranje u zdravstveni sektor, te omogućio vrlo poticajno javno-privatno partnerstvo i dugogodišnji najam bolnica i klinika. Prema podacima Svjetske turističke organizacije Turska  je na šestom mjestu ljestvice atraktivnih destinacija, a 2012. godine ostvarila je čisti prihod od 21,6 milijardi USD. Zanimljiv je i podatak o povezanosti generiranja novih trendova i njihovoj neposrednoj komercijalnoj prilagodbi na primjeru popularnih turskih sapunica koje su u zemljama turskog okruženja i Bliskog istoka potaknule mnoge muškarce da požele brkove poput popularnih likova iz tih TV-sapunica, a turski plastični kirurzi vrlo su uspješno ponudili uslugu implantiranja brkova, što je, naravno zemlji donijelo i dodatni turistički prihod.

No, liječenje pacijenata iz drugih zemalja nije novi fenomen. Njemačke bolnice imaju godišnje preko 70,000 stranih pacijenata koji za te usluge plate ukupno i do milijardu eura. Ugled vodećih zapadnih klinika najviše prepoznaju pacijenti iz Rusije, zemalja Zaljeva i SAD-a. Vodeća njemačka agencija za organiziranje zdravstvenih putovanja „Dr. Holiday“ bilježi dvoznamenkasti godišnji rast broja klijenata, a samo u četiri godine, od 2003. do 2007. njihov broj je porastao sa 300 na 30,000. Vodeće destinacije u koje njemački pacijenti odlaze su Mađarska (za zubarske usluge) i Turska (za lasersko ispravljanje vida).

Koliko širenje te turističke grane nema limita pokazuju i neki primjeri prilagodbe turističkih putovanja segmentima ljudi s vrlo ozbiljnim ili kroničnim bolestima. Tako njemačka tvrtka „Holiday Dialysis International“ još od 1996. godine nudi brojna daleka putovanja na kojima putnicima-pacijentima osigurava neophodnu dijalizu.

Web portali i globalne agencije za pružanje zdravstvenih usluga
Globalnim turističkim tržištem sve više dominiraju agencije i tvrtke koje nude posredništvo u organiziranju pružanja različitih zdravstvenih usluga, od dijagnostike i konzultacija do medicinskih tretmana, operativnih zahvata ili rehabilitacije. Zdravstvene usluge u pravilu se nude u drugim državama gdje je njihova kvaliteta zadovoljavajuća, a cijena znatno niža.

Web portal Planethospital.com još od 2002. godine nudi cjelokupnu uslugu traženja najpovoljnijeg liječnika i medicinskog tretmana u svijetu, a temeljem detaljnih konzultacija sa liječnikom preko telefona ili emaila. Osim savjeta optimalne klinike i liječnika, nudi se i rezervacija karata za zrakoplov, hotelskog smještaja i brojnih drugih turističkih sadržaja.

Web stranica HuliHealth.com omogućuje pretraživanje najpovoljnijih liječničkih i zubarskih usluga u zemljama srednje Amerike, provjerava cijenu pregleda, medicinskih zahvata i ostalih usluga  te rezervira željeni termin kod nekog od konkretnih liječnika ili zubara koje korisnici sami odrede, nakon što pročitaju njihove životopise i podatke o dosadašnjoj liječničkoj karijeri. Za svakog ponuđenog liječnika ujedno je i njegov rejting te ocjene na nekoliko parametara ključnih pri izboru liječnika, a prema ocjenama prijašnjih pacijenata.

„Medical Tourism Association“ kao globalna neprofitna udruga osnovana je s ciljem popularizacije medicinskih putovanja, podizanja razine njihovih usluga, edukaciju, promociju i razvoj te pomoć u stvaranju „medicinskih gradova“, zdravstveno-turističkih zona te medicinsko-turističkih klastera. MTA danas ima urede u petnaestak zemalja svijeta, odnosno u državama koje predvode u ponudi zdravstvenog turizma. MTA je dobro umrežio veliki broj bolnica, specijaliziranih klinika, turističko-zdravstvenih lječilišta i resorta, wellness centara, toplica i drugih institucija koje nude zdravstveni turizam.

Hrvatska i zdravstveni turizam
Hrvatska ima dugu tradiciju zdravstvenog turizma, a bolnica za respiratorne bolesti u Crikvenici s tom namjenom osnovana je još 1895. godine, da bi se kasnije specijalizirala i u talasoterapiji. Niz liječničkih ustanova nastalih oko ljekovitih mineralnih ili termalnih izvora kao i specijalizirane bolnice u Opatiji, Rovinju i Velom Lošinju s vremenom su nadopunile hrvatsku zdravstveno-turističku ponudu.

Zajednica zdravstvenog turizma u okviru Hrvatske gospodarske komore osnovana je 1995. godine, a članstvo čine specijalizirane bolnice za medicinsku rehabilitaciju, lječilišta te sve druge institucije koje nude usluge zdravstvenog turizma. Sekcija medicinskog turizma u okviru Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore osnovana je krajem 2010. godine s ciljem promocije i razvoja što kvalitetnije ponude hrvatskog zdravstvenog turizma i bolje profiliranje Hrvatske kao atraktivne destinacije za medicinski turizam.

Zdravstveni turizam prepoznat je i u Strategiji razvoja turizma do 2020. godine. Očekuje se i Akcijski plan koji bi definirao operativni razvoj ponude zdravstvenog turizam u slijedećem razdoblju. Promjenom zakonske regulative, poticajnim mjerama, jačanjem investicijske klime i boljim pozicioniranjem Hrvatske kao članice Europske unije Vlada i nadležna ministarstva imaju odličnu priliku da zajedno sa svima koji su direktno ili posredno uključeni u razvoj zdravstvenog turizma pretvore Hrvatsku u jednu od vodećih destinacija na europskoj turističkoj sceni. Udruga za razvoj medicinskog turizma opravdano poziva na formiranje šireg konzorcija za zdravstveni turizam čime bi hrvatska turistička ponuda u tom segmentu lakše konkurirala drugim atraktivnim destinacijama.

Hrvatska ne zanemaruje niti potrebu obrazovanja stručnih kadrova u zdravstvenom turizmu. Na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji u okviru Sveučilišta u Rijeci postoji i posebni interdisciplinarni specijalistički poslijediplomski studij iz zdravstvenog turizma koji ove godine upisuje 60 studenata. Studij stavlja naglasak na stjecanje vještina i novih znanja u području zdravstva, turizma, ekonomije, organizacije i menadžmenta te marketinga i odnosa sa javnosti. Hrvatska je istovremeno aktivna i na području međunarodne suradnje u koncipiranju i promociji zdravstvenog turizma. Tako će se od 26-28. rujna u Zagrebu održati 4. međunarodna konferencija o medicinskom turizmu.

Sama činjenica da na manje od dva sata leta od Zagreba ili većih hrvatskih gradova živi nekoliko stotina milijuna ljudi pokazuje koliki je potencijal privlačenja svih onih koji prilikom putovanja u Hrvatsku mogu dobiti i željene zdravstvene usluge za znatno manje iznose nego bi to platili u svojim matičnim zemljama, pri čemu razina pruženih zdravstvenih usluga u velikom segmentu zdravstva zadovoljava. Tome se, naravno trebaju pridodati i sve brojniji wellness i rehabilitacijski centri, specijalizirana lječilišta te sve bogatija zdravstveno-rekreativna ponuda.

Umrežavanjem svih koji su ključni za formiranje kvalitetnog klastera zdravstvenog turizma, utemeljenog na inovativnosti, novih tehnologijama i konkurentnoj ponudi, Hrvatska bi se prilično brzo i lako mogla pozicionirati u sam vrh europskih destinacija za visoko-konkurentni zdravstveni turizam. Hrvatska je to uspješno bila i prije stotinu godina i nema opravdanog razloga da to ne bude ponovo. A sve veći broj naših liječnika i medicinskog osoblja koji u potrazi za boljim životom odlazi u druge europske države predstavlja i značajni potencijal koji ne bi trebalo izgubiti i koji bi s „ozdravljenjem“ zdravstvenog turizma sigurno radije ostali u zemlji.