SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PRILIKE
 
Hrvatska kao potencijalni raj za europske umirovljenike
Autor/izvor: dr. sc. Damir Kušen
Datum objave: 22.05.2013. - 20:22:43
KOLUMNA - Putovanja i život u nekoj drugoj zemlji danas su globalni fenomen. Tako oko 350 tisuća američkih državljana prima svoju mirovinu izvan SAD-a, a oko 3,5 milijuna pripadnika baby-boomers generacije planira svoje umirovljeničke dane provesti u nekoj drugoj zemlji.
Preko milijun britanskih umirovljenika živi izvan matične zemlje, a čak njih trećina starijih od 55 godina željelo bi preseliti u neku drugu, njima atraktivniju zemlju. Može li se Hrvatska profilirati kao vodeća europska umirovljenička destinacija te tako otvoriti novo profitabilno područje inovativne turističke i zdravstvene ponude.

Unutar Europske unije, osim slobodnog kretanja ljudi i kapitala, sve češća je pojava da se umirovljenje potraži izvan vlastite zemlje, u nekoj drugoj članici gdje su uvjeti života, klima i zdravstveni sustav primjereni željama i mogućnostima. Iznimne prednosti Hrvatske kao idealne umirovljeničke destinacije simbolički je pokazao još rimski imperator Dioklecijan kada je 305.g. godine odlučio tadašnju neupitnu svjetsku moć i carsko prijestolje dobrovoljno zamijeniti umirovljenjem u prekrasnom Splitu, sagradivši sebi svjetski poznatu palaču koja je i danas prvorazredni turistički dragulj. Možda bi ta povijesno zanimljiva priča jednom mogla biti i temelj neke marketinške kampanje, ukoliko se Hrvatska bude željela pozicionirati kao jedna od vodećih europskih life-destinacija.

No, jesu li turistički najatraktivnije zemlje i lokacije ujedno i najprivlačnije za umirovljeničke dane? Da li topla klima i pješčane obale kristalno-čistih mora ili bogato kulturalno nasljeđe koje privlači stotine milijuna turista iz svih dijelova svijeta predstavljaju i idealnu sliku mjesta u kojem bi većina željela provesti umirovljeničke dane? Koje su realne prednosti, a koje prepreke da bi se Hrvatska uspješno profilirala u vrh svjetske ljestvice atraktivnih destinacija za život, ali i za umirovljenje?

Ljestvice najatraktivnijih destinacija za umirovljenje

Prva država koja je još 1980-ih izradila posebnu strategiju za motiviranje američkih penzionera da dođu živjeti u njoj bila je Costa Rica. Uspješan program pensionado privukao je do sada ukupno oko 40 tisuća američkih umirovljenika, nudeći im značajne porezne povlastice, jeftine nekretnine i dobru i cijenom vrlo prihvatljivu zdravstvenu zaštitu te socijalnu skrb. Iako je u međuvremenu Costa Rica postala znatno skuplja destinacija, a porezne olakšice većim dijelom ukinute, njezin imidž atraktivne destinacije za umirovljenje ostao ja i dalje jak, a prihod značajno ojačao gospodarstvo zemlje.

Sva ta dobra iskustva iskoristila je kasnije i Panama koja je u posebnom imigracijskom programu ponudila iznimno velike i brojne carinske i porezne olakšice i popuste za sve strane umirovljenike koji usele u zemlju. Tako umirovljenici u Panami mogu kupovati automobile oslobođene carinskih i poreznih pristojbi, imati popuste na gotovo svim mjestima (javni prijevoz, restorani, kulturni programi, hoteli), a u svim bankama i javnim uredima postoje posebne linije za umirovljenike kako ne bi morali nepotrebno čekati. Na prvo mjesto svoje svjetske ljestvice umirovljeničkih destinacija Panamu stavlja i U.S. News and World Report.

Belize je otišla korak dalje i omogućila svim strancima starijim od 45 godina koji odluče doći živjeti kod njih dobivanje trajne potvrde o prebivalištu. Iako ne mogu aplicirati za klasičnu radnu dozvolu, mogu biti oslobođeni od svih carina te poreznih davanja, uključujući i porez na bilo kakvu imovinu. Belize su zemlja poznata i po iznimnim prirodnim ljepotama, od predivnih pješčanih plaža i koraljnih grebena, do piramida i pećina, ali i engleskog službenog jezika.

Malezija je pak kroz program Malezija moj drugi dom (MM2H) uz porezne olakšice na sve prihode ostvarene izvan zemlje omogućila i dobivanje radne dozvole, no uz normalno plaćanje poreza na prihode ostvarene u Maleziji. Maleziju, međutim, odlikuje i odlična infrastruktura i vrlo kvalitetna zdravstvena zaštita te iznimno korektan odnos prema strancima.

Ugledni američki magazin International Living koji posljednjih tridesetak godina prati i objavljuje ljestvice najatraktivnijih zemalja za turističko putovanje, život, posao i umirovljenje, na svojoj najnovijoj godišnjoj ljestvici vodećih destinacija za umirovljenje Amerikanaca i Kanađana navodi Ekvador, Panamu, Maleziju, Meksiko i Costa Ricu. Europske mediteranske zemlje također su na ljestvici prvih dvadesetak zemalja, iako u ponudi cijene nekretnina, troškovima života te mogućnosti integriranja u lokalnu zajednicu one ipak značajno zaostaju za ostalim vodećim destinacijama.

Pri opisu uvjerljivog pobjednika - Ekvadora (pet godina za redom) posebno se ističe kako uvjerljivo vodi po klimatskim osobinama. Ta ekvatorska zemlja s tropskim plažama, ali i umjerenom klimom na padinama Anda, ima međutim i izvrsnu i jeftinu zdravstvenu zaštitu, niske troškove života, vrlo povoljne cijene nekretnina, a strancima je, neovisno o dobi, vrlo lako pokrenuti i bilo koji privatni ili honorarni posao. Tolerantna okolina lijepo prihvaća strance, a društvo ima tradicionalni respekt prema starijem dijelu populacije. Slični opisi prate i ostale destinacije sa vrha te ljestvice. Ugledni magazin Forbes je uz objavu te liste dodatno naznačio kao ključne faktore pri odluci: nekretnine, klimu, posebne povlastice i zdravstvenu zaštitu.

Niz svjetski atraktivnih destinacija dodatno su ojačale svoju poziciju okretanjem ka zdravstvenom turizmu. Tajland je tako po tome u samom vrhu, s bolnicama koje su dobile najbolje ocjene na međunarodnim evaluacijama. Uz vrhunsku zdravstvenu zaštitu, Tajland nudi i vrlo dobru klimu te niske troškove života.

Prema U.S. News and World Report-u, od europskih destinacija prvih pet čine Francuska, Italija, Irska, Španjolska i Hrvatska. Pri opisu Hrvatske, novinari navode kako se radi o iznimno otvorenoj zemlji s vrlo svjetlom budućnosti i prekrasnim krajolicima. Irsku opisuju kao zemlju koja je nakon teške krize 2008. godine praktički prepolovila cijenu nekretnina što je, naravno, postalo vrlo atraktivno za brojne umirovljenike iz drugih EU članica ili iz SAD-a.

Neke države potiču sklapanje bilateralnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s naglaskom i na područje mirovina, dok druge pokušavaju motivirati useljavanje posebnim setom bankarskih usluga za povoljniji transfer njihovih mirovina. Europska unija preko zajedničke europske zdravstvene iskaznice omogućuje besplatnu zdravstvenu zaštitu u svim EU članicama za razdoblje od prvih 6 mjeseci. Nacionalne zdravstvene politike pojedinih zemalja prilično variraju, što naravno predstavlja dodatni faktor pri odluci o mogućem preseljenju umirovljenika u neku drugu EU državu.

Metodički pristup vrednovanju kvalitete umirovljeničke ponude

Iako brojne objavljene ankete iz različitih izvora rezultiraju različitim ljestvicama najljepših destinacija za život, pa tako i za umirovljeničke dane, ozbiljniji pristup izboru mjesta u kojem želimo provesti kasne godine našeg života manje će se oslanjati na ljepotu i egzotiku, a znatno će se više prikloniti kvaliteti zdravstvenih usluga i socijalnoj skrbi, troškovima života te cjelokupnoj infrastrukturi potrebnoj za normalan umirovljenički život. Zanimljivo je kako sve prethodno navedene egzotične destinacije ujedno imaju i prilično lošu poziciju na ljestvici svjetski referentnog Global Human Development Indeks-a, što sugerira da društveni razvoj ipak po mnogim parametrima zaostaje za europskim destinacijama.

Posljednjih godina sve veći broj zemalja pokušava lobiranjem i marketinškim kampanjama naglasiti svoju iznimnu atraktivnost kao idealne životne ili umirovljeničke destinacije, a sve veći broj medija povremeno objavljuje liste najboljih zemalja prema brojnim kriterijima i ocjenama. No, metodički pristup koji bi omogućio objektivniju međunarodnu usporedbu tek je novijeg datuma.

Tako je Natixis Assets Management, kao jedna od vodećih svjetskih tvrtki za upravljanje nekretninama, sa sjedištima uprave u Bostonu i Parizu, nedavno zadužila tim stručnjaka da izrade kompozitni indeks umirovljenja - Natixis Global Retirement Index (NGRI) koji koristi 20 indikatora u 4 različite kategorije. Budući da tvrtka u svom poslovnom portfelju raspolaže sa nekretninama po cijelom svijetu u ukupnoj vrijednosti od 779 milijardi USD, njihov interes za to područje više je nego logičan. Na prvom mjestu je kategorija zdravstvene zaštite koja uključuje proračunsko izdvajanje za zdravstvo, očekivanu duljinu života, dostupnost liječnika, te broj bolničkih kreveta na 1,000 stanovnika. Druga kategorija odnosi se na materijalno blagostanje, a uključuje prosječnu visinu dohotka po stanovniku, nejednakost prihoda i postotak nezaposlenosti. U trećoj kategoriji su omjer zaposlenih i umirovljenika, visina inflacije, kamatne stope, visina poreza i uvjeti kreditiranja. Četvrta kategorija podrazumijeva kvalitetu života, pri čemu se mjeri razina zadovoljstva vlastitim životom te zadovoljstvo kvalitetom okoliša i klimatskim karakteristikama.

Prema njihovoj nedavno objavljenoj ljestvici najbolja zemlja za siguran život umirovljenika je Norveška, a slijede je Luksemburg, Švedska i Austrija, a zatim Finska i Nizozemska te uglavnom sve ostale članice EU. Uz njih, među prvih 25 su Australija (11.), Izrael (12.), Kanada (13.), SAD (19.) i Novi Zeland (22.). Slovenija je ne odličnom 16., dok je Hrvatska na ponešto lošijem 35. mjestu. Od ostalih zemalja u regiji su Albanija (55.), Srbija (75.), Makedonija (81.) te Bosna i Hercegovina (96.). Donju trećinu svjetske ljestvice čine uglavnom afričke i azijske zemlje.

Usporedimo li samo skalu Kvalitete života, na prvom mjestu je Švicarska, pa Norveška, Švedska, Island, te Novi Zeland i Austrija. Po kvaliteti zdravstvene zaštite umirovljenika na vrhu ljestvice su Austrija, Francuska, Njemačka, Norveška, Nizozemska i Luksemburg.

Indikativno je da među prvih 20 zemalja, osim Francuske i Izraela, nema niti jedne mediteranske zemlje, iako se mediteranska ljepota okoliša, topla klima, dobra prehrana i sveukupni ugođaj često poistovjećuju s idealnom destinacijom za život. Premda mediteranske zemlje imaju ključno mjesto u svjetskoj turističkoj ponudi, kvaliteta života i jamstvo dobre zdravstvene zaštite koju umirovljenici traže bliža je dobro organiziranom europskom sjeveru. Nordijske zemlje, unatoč hladnoj klimi tako prema NGRI indeksu zauzimaju sam vrh poželjnih umirovljeničkih destinacija. Naravno da se mnogi s time neće složiti, navodeći snažan argument kako umirovljenici prije svega traže toplije klime. Znamo li, međutim, da bi liječnički savjet svima koji pate od kardiovaskularnih bolesti ili bolesti pluća i dišnog sustava sugerirao izbjegavanje prevelikih vrućina, moguće je da previše topla ljeta niza mediteranskih zemalja možda ipak nisu idealni klimatski milje za starije ljude.

Može li Hrvatska postati atraktivna destinacija za život umirovljenika?

Često se u medijima navodi kako bi Hrvatska mogla biti idealna destinacija za umirovljenike, kako iz Europe, tako i iz SAD-a, Kanade, Australije i drugih dalekih zemalja. Naravno da se pri tome, u prvom redu misli na ljepotu obale, ugodnu klimu i kvalitetnu prehranu. Pogledamo li još jednom svjetsku ljestvicu globalnog indeksa kvalitete života u mirovini tada treba primijetiti da prvih tridesetak zemalja čine isključivo zemlje sa kvalitetnim sustavom zdravstvene i socijalne zaštite, sa financijski održivim i dobro osmišljenim mirovinskim modelom, te s organizacijom života koji umirovljenim osobama omogućuje što jednostavnije kretanje. No, nikako ne treba zanemariti i ljepotu okruženja, kulturalne znamenitosti i mogućnosti primjerenog socijalnog života.

Portal International Living opisuje Hrvatsku kao izvanrednu destinaciju za umirovljenike, naglašavajući ljepotu zemlje, sigurnost, te bogato kulturalno nasljeđe. Ljepotu Jadrana i hrvatskih krajolika prepoznaju brojne svjetske novine, magazini i portali i to predstavlja sigurno odličnu platformu za bolje pozicioniranje Hrvatske, ne samo kao turističkog odredišta, već i kao destinacije za kvalitetan život. No, to je tek prvi korak u kreiranju imidža. Kvalitetu života čine i dobra zdravstvena zaštita i socijalna skrb, sveukupna organizacija svakodnevnog života, javni prijevoz, prometna povezanost s matičnom državom, humano i socijalno-poticajno okruženje, ali i financijska konstrukcija koja omogućuje siguran i kvalitetan život. Tržište nekretnina u Hrvatskoj, osobito onih prilagođenih starijim osobama, nije dovoljno razvijeno. Osim određenog broja relativno malih privatnih domova za umirovljenike, gotovo da i ne postoje posebno izgrađeni resorti i organizirana naselja građena ekskluzivno za kvalitetni život umirovljenika. Hoće li uz ljepotu Hrvatske, jednom biti prepoznata i unosna poslovna mogućnost za takve investicijske projekte treba se tek nadati. Članstvo u Europskoj uniji sigurno otvara značajan prostor daljnjim inicijativama u tom smjeru.

Dioklecijan je svojim primjerom pokazao koliko je značajna ljepota okruženja u kojem provodimo umirovljeničke dane i praktički sugerirao smjer kojim se hrvatska obala može vrlo konkurentno, uz klasičnu turističku ponudu, profilirati i kao life-destinacija, a samim time privući i značajan broj financijski dobro-stojećih europskih i li američkih umirovljenika. Pametne investicije u osmišljena umirovljenička naselja sigurno bi otvorile popriličan broj novih radnih mjesta, zaposlila i dio medicinskog osoblja koji bi u protivnom možda potražio slične prilike u nekoj drugoj, nama konkurentnoj zemlji. Hrvatska ne treba puno za takav iskorak, no on je moguć jedino ukoliko postoji odlučnost i vizija. Dioklecijan je to imao, a tako jasan i snažan povijesni primjer teško je naći u mnogim drugim državama.

You need Adobe Flash Player to view this.
Download it from Adobe.