Koliko često razmislimo o rasipnosti s pitkom vodom? Ako za jednu šalicu kave treba 140 litara vode, logično je postaviti pitanje je li ta kava zaista toliko vrijedna? Još gori podatak jest da za jednu litru proizvodnje biogoriva trebamo čak tisuću litara vode. Ne tako davno, problem vode uglavnom je bio ignoriran i rijetko tko se upuštao u slične računice o bizarnim primjerima iracionalne potrošnje vode kao ključnog prirodnog bogatstva. No ta vremena su prošla, a pitka voda sve više postaje strateški nacionalni prioritet mnogih zemalja, ali i prostor razvoja novih konkurentnih inovacija i tehnologija.  

Globalni problem smanjivanja količina pitke vode

Kronični nedostatak pitke vode posljednjih godina postaje sve veći globalni problem. Potrošnja pitke vode povećana je u posljednjih pedeset godina čak 3 puta. Najveći dio vode koristi se za poljoprivredu i proizvodnju hrane. Nema industrije koja u svojoj proizvodnji obilato ne koristi vodu.

Obiteljska potrošnja vode čini samo 8-10 posto ukupne potrošnje, iako taj broj značajno varira od zemlje do zemlje. Dok se najmanje vode troši u Mozambiku – samo 4 litre dnevno, među najviše rasipnim su Amerikanci sa oko 600 litara vode dnevno. Prosječni Finac npr. troši 155 litara vode dnevno. No uvjerljivo najviše vode troši se u području poljoprivrede i proizvodnje hrane (70%), a oko 20% u industriji. No i to, naravno, varira od zemlje do zemlje. Većina razvijenih zapadnih zemalja najveći dio dostupnih količina vode koristi u industriji. Belgija tako preko 80% vodnih rezervi koristi u privredi i industrijskoj proizvodnji.

Primjer dostupnosti izvoru pitke vode jedan je od UN-ovih milenijskih ciljeva i početkom lipnja UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija objavili su vrlo optimistični podatak da je uspješno ostvaren prvi milenijski razvojni cilj prepolovljavanja proporcije stanovništva u svijetu koje nema pristup čistoj pitkoj vodi.  Između 1990. i 2010. preko dvije milijarde ljudi u svijetu dobilo je trajni pristup pitkoj vodi. No, koliko god taj podatak bio pozitivan, činjenica da danas još uvijek 2.5 milijarde ljudi nema minimalne sanitarne uvjete života najbolje pokazuje koliko je svijet još daleko od pravednog raspodjela temeljnih prirodnih resursa. Oko 80% bolesti u zemljama u razvoju i dalje je neposredno povezano s nedostatnim higijenskim uvjetima i nedostatkom čiste pitke vode.

Podzemne vode troše se brže od mogućnosti obnavljanja što naravno negativno utječe na kvalitetu vode. Veliki mega gradovi pronalaze vodu na oko 50 metara dubine, dok je ta razina prije nekoliko desetljeća bila na desetak metara. Globalne klimatske promjene također unose nered o redovite cikluse obnove pitke vode. Iako je ukupna količina padalina vjerojatno ostala ista, sve učestalija izmjena ekstremnih vremenskih uvjeta, od razdoblja dugih suša do perioda obilnih kiša s poplavama, dodatno povećavaju problem dostupnosti pitke vode za sve veći dio čovječanstva.

Finska orijentacija prema tehnološkim inovacijama za upravljanje vodama

Finska spada u mali broj zemalja koje nemaju problem pitke vode. Osim što kao ”zemlja tisuće jezera” ima iznimno velike zalihe pitke vode, Finska ulaže značajna sredstva za istraživanje novih energetski pametnih i učinkovitih tehnologija i metoda upravljanja nacionalnim vodnim bogatstvom. To se prije svega odnosi na razvoj novih metoda dodatnog pročišćavanja vode i njenog ponovnog korištenja.

Finski tehničko-istraživački centar svojim projektom „Waterchip“ pridonio je u velikoj mjeri tehnički pojednostavljenom i jeftinom načinu kemijskog pročišćavanja vode, što je kao dio razvojne pomoći ponuđeno zemljama koje imaju kronični problem onečišćenja pitke vode. Nedavno je finska tvrtka Poyry potpisala ugovor o pročišćavanju vode sa gradom St.Petersburgom s ciljem da se oko 98 posto otpadnih voda tretira po strogim kriterijima Helsinške komisije za zaštitu Baltičkog mora.

Finski Tekes pokrenuo je 2008. godine složeni program poticaja inovacija u području zaštite i pročišćavanja voda te uložilo oko 25 milijuna eura u 80 različitih tehnoloških rješenja i inovacija. Zanimljivo je da su oko 60 kvalitetnih tehnoloških projekata izradila mala i srednja poduzeća. Izumi i projekti kretali su se od novih metoda mjerenja i monitoringa do različitih postupaka pročišćavanja vode, energetske efikasnosti u korištenju vodenih resursa, pa do sveobuhvatnih integralnih modela upravljanja vodnim bogatstvom.

Projekt pod nazivom ”Finski forum o vodama” pokrenut je upravo kako bi se finski vodni sektor lakše povezao sa međunarodnim partnerima. U samo nekoliko godina, finske tvrtke uspjele su dobiti ugovore o suradnji i partnerstvu na nizu projekata u Bjelorusiji, Kazahstanu, Meksiku, Ruskoj Federaciji i Indiji. Forum okuplja ministarstva i relevantne vladine institucije, istraživačke institute i sveučilišta, ali i tvrtke u području gospodarenja i korištenja voda, odnosno razvoja novih tehnoloških inovacija i rješenja za pročišćavanje i reciklažu vode. To je samo jedan u nizu primjera pametnog formiranja sveobuhvatnih nacionalnih klastera i asocijacija koje zajedničkom suradnjom znatno lakše postižu konkurentnost na svjetskom tržištu te dobivaju nove unosne poslove.

Finska je kao gospodarski prioritet postavila razvoj inovacija i tehnoloških rješenja kojima bi se finski know-how mogao dobro prodavati ostalim zemljama. Svjesna koliko je zahvalno i široko tržište dobrih ideja za bolje upravljanje vodnim bogatstvom, finska vlada je i u tom sektoru uložila prilično velika sredstva i pomaže finskim tvrtkama nuditi njihov know-how i nova inovativna rješenja na međunarodnoj sceni. To se najbolje vidjelo na dva velika međunarodna skupa nedavno održan na temu zaštite voda.

Međunarodna promocija tehnoloških inovacija u području vodnog gospodarstva
 
Međunarodna suradnja u području upravljanja vodama ključna je za uspješnije rješavanje tog globalnog problema. Na 6. svjetskom forumu o vodama održanom u ožujku u Marseilleu okupilo se preko 30,000 stručnjaka u tom području, ali i predstavnika vlada i relevantnih institucija. Finska je na forumu sa ukupno 15 institucija koje su sudjelovale bila uobičajeno iznimno aktivna te iskoristila skup i za profiliranje nacionalne izvrsnosti u tehnološkim inovacijama i rješenjima za upravljanje vodnim resursima, za pročišćavanje i reciklažu vode te smanjivanje energetske potrošnje pri industrijskom korištenju vode.
 
Na upravo održanoj Rio20 konferenciji okupio se praktički cijeli svijet i na žalost pokazao koliko je još daleko potpuni konsenzus i spremnost na zajedničku međunarodnu akciju za sveobuhvatno rješavanje problema pitke vode. Nedostatak političke volje većeg broja ključnih zemalja naravno diktira ne osobito pozitivne svjetske trendove u upravljanju vodama. S druge strane u nedostatku globalnog konsenzusa, praktične nacije pokušavaju vlastitim primjerima izvrsnosti pomoći drugima, ali i otvoriti novi prostor vlastitoj high-tech industriji.

U okviru Rio summita, na danu voda 19. lipnja održan je veliki broj stručnih skupova, prezentacija i manifestacija kako bi svijet posvetio veću pozornost problemu pitke vode. Na političkom panelu na temu integriranog upravljanja vodama finski ministar ekologije bio je praktički jedini europski ministar i naravno imao ključnu ulogu u promociji finske izvrsnosti u području vodnog gospodarstva i finske inovativnosti u tom području.

Voda, hrana i energija – tradicionalna platforma održivog razvoja

Odnos između vode, hrane i energije uvijek je određivao razvoj civilizacija. Znamo li da proizvodnja hrane zahtijeva iznimno velike količine pitke vode, a naglim porastom stanovništva u svijetu i potrebe za prehranjivanjem eksponencijalno rastu. To naravno podrazumijeva i značajno veće količine vode potrebne za prehrambenu industriju.  

Upravo je Finska primjer zemlje koja ne precjenjuje svoja vodna bogatstva iako ih zaista ima u obilju, već racionaliziranje vlastite potrošnje vode postavlja kao ključni prioritet gospodarskog razvoja zemlje. Voda je ne samo nacionalno bogatstvo, već i važna spoznaja koliko je neophodna i potrebna u onim zemljama koje oskudijevaju pitkom vodom. Svijet ide sve većom brzinom u potraživanje pitke vode. Potražnja za pitkom vodom porasla je tri puta u proteklih 50 godina. U slijedećih 20 godina, globalni zahtjevi za pitkom vodom će se udvostručiti. Ako se svake godine svjetska populacija poveća za oko 80 milijuna ljudi, potrebe za hranom slijediti će taj trend. Znamo li da je upravo poljoprivreda glavni potrošač vodenih zaliha, jasno je da će problem pitke vode u godinama koje dolaze postati jedan od ključnih problema s kojima se svijet suočava. Rješenja za to naravno ima. Prije svega snažan politički konsenzus svih vodećih zemalja svijeta o potrebi racionaliziranja potrošnje vode, investiranja u istraživanje i razvoj novih tehnoloških inovacija i rješenja koja bi pomogla smanjiti količine vode potrebne u industriji, a posebno poljoprivredi.

No, svijet u kojem živimo na žalost daleko je od idealnog. Utoliko je pametnije orijentirati se na one korake koje je pojedina zemlja u mogućnosti napraviti kako bi racionalnije upravljala vlastitim prirodnim resursima, ali i kako bi povećala kompetitivnost nacionalne industrije poticanjem inovacija i tehnoloških rješenja koje bi prepoznalo svjetsko tržište. Područje pametnog upravljanja vodama nudi veliki manevar za kreativna rješenja. Zemlja koja obiluje vodenim resursima nosi i posebnu odgovornost za njih. To je samo dodatni motiv snažnijeg povezivanja istraživanja, znanosti i privrede. Kao i u drugim područjima, upravo to je formula uspjeha  Finske i sve većeg broja drugih zemalja. Integralni pristup jedini je način pronalaženja kvalitetnih integralnih rješenja.