DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
INOVACIJE I TURIZAM
 
Turizam sve više postaje ogledalo inovativnosti društva
Autor/izvor: dr. sc. Damir Kušen
Datum objave: 02.01.2013. - 19:27:55

KOLUMNA - Nove tehnologije oduvijek su bile pokretač društvenih promjena i novih globalnih trendova. Inovacije i tehnološka rješenja imaju potencijal značajnog povećanja konkurentnosti turističke ponude, ali prijete i ozbiljnim posljedicama onima koji ih ignoriraju i na vrijeme ne prepoznaju.

Povijest inovacija i podizanja kvalitete našeg života, posla i svakodnevnice uistinu je prepuna zanimljivih anegdota. S jednom od njih svi smo se susretali i neposredno se odnosi na putovanje i turizam, a zbog svoje poučnosti korisna je kao uvod za temu o primjeni novih tehnologija u podizanju turističkih usluga.

Izum kotača pripisuje se staroj Mezopotamiji u vrijeme oko 3,500 godina prije nove ere. Jednako tako, vreće, torbe ili različiti koferi sežu duboko u prošlost. Zaista je zato teško zamisliti da je za koncept jednostavnog spajanja kotača i kofera te masovnu upotrebu tog izuma trebalo proći praktički nekoliko tisuća godina.

Tek 1970. godine Bernard D. Sadow, potpredsjednik jedne američke tvrtke za proizvodnju putnih torbi i potrepština jednostavno se dosjetio kako bi stavljanje kotačića na kofere donijelo jednu novu pogodnost svima koji putuju. Svoj doživljaj «heureke» poslije je opisao kao trenutak kada se sa svojom suprugom vraćao sa ljetovanja i na aerodromu uočio kako neki radnik jednostavno gura na kotačićima neki veliki stroj. Svoj «izum» je odmah tada prijavio kao patent s nazivom «kotrljajuća prtljaga» pod brojem No. 3653474. Od 1972. godine kada je patent bio registriran do konačne masovne proizvodnje putnih torbi na kotačima prošlo je podosta vremena. Sadow se, naime, suočio sa oštrim protivljenjem muškog dijela putnika koji su odbijali kupovati i nositi kofere na kotačićima jer to nije dovoljno «muški». Sadow je tako bezuspješno obilazio trgovačke lance po New Yorku sve dok trgovački div Macy's nije odlučio agresivnije ući u reklamnu kampanju i otkupiti patent. Početkom 1970-ih godina u poslovnim putovanjima još uvjerljivo dominiraju muškarci, a masovni turizam tek počinje. Sadow i Macay's suočili su se zapravo sa toliko čestim problemom kuturalnih blokada i stereotipa koje koče progres društva. Danas je, vjerojatno, velikoj većini putnika nezamislivo da radije nosi teške kofere nego da ih jednostavno guraju na kotačima. Ironično je, međutim da je za toliko jednostavno spajanje dva izuma (kotača i torbe) i njihovo pretvaranje u inovaciju, odnosno komercijaliziranje, trebalo čak nekoliko tisuća godina.

«Prtljagu na kotačićima» u međuvremenu su pokušali i dalje usavršiti, uglavnom povećanjem pokretljivosti i kvalitete samih kotačića. Sve do trenutka kada se Robert Plath, pilot Boringa 747 tvrtke Northwest Airlines dosjetio da manji koferi mogu biti okomito postavljeni s teleskopskom ručkom i na dva kotačiča (roller), što je opet značajno doprinijelo njihovoj pokretljivosti i vještini manipuliranja i bržeg kretanja sa sve većim gužvama po aerodromima. Poučen iskustvom svog prethodnika, nakon što je 1987. godine prijavio patent (rollaboard), najprije je nagovorio sve svoje kolege, pilote i stjuardese da počnu koristiti takve kabinske kofere. Ubrzo, počeli su ih kopirati i poslovni ljudi, a zatim su prihvaćeni i od strane većine putnika. Plath je nedugo zatim napustio pilotsku službu i pokrenuo vrlu uspješnu kompaniju "Travelpro International".

No, komercijalizacija «kotrljajućih kofera» samo je manji dio priče o inovacijama koje su omogućile fenomen masovnih putovanja i razvoj jednog novog visoko profitabilnog uslužnog sektora. U prvom redu, priznanje treba dati svima koji su pripomogli razvoju avionske industrije, jer je to omogućilo da putovanja postanu globalni fenomen. Izumi kreditne kartice, bankomata i mobitela dali su putovanjima jednu potpuno novu dimenziju. Posljednjih dvadesetak godina, izum interneta i njegova masovna popularnost u potpunosti su promijenili cjelokupni koncept pripreme i realizacije putovanja, kako poslovnih tako i odlazaka na godišnje odmore i turistička putovanja. Digitalno doba donijelo je neslućene nove mogućnosti u promociji turističkih destinacija.

Povijest putovanja; statistika - trendovi
Naglim razvojem i komercijalizacijom putničkog zrakopolovstva te s godinama sve boljeg ekonomskog standarda zapadnog svijeta fenomen masovnog turima i putovanja velikog broja ljudi na sve udaljenije destinacije postaje jednim od ključnih društvenih fenomena. Eksponencijalni rast broja putnika u svijetu otvorio je iznimno velike ravojne mogućnosti različitih dijelova svijeta, no jednako donio i sve oštriju konkurenciju tradicionalnim turističkim destinacijama.

Dok je 2000. godine u svijetu ostvareno oko 674 milijuna putovanja, 2005. ih je bilo 797 milijuna, a 2010. godine čak 940 milijuna. Trend rapidnog rasta broja turističkih putovanja pretvara turizam u jedan od najunosnijih industrijskih sektora. Samo u SAD od putovanja i turizma zaradi se 2,2 milijarde USD dnevno, što iznosi 2,7 posto američkog BNP-a. Oko 14,5 milijuna američkih radnika danas je zaposleno u tom sektoru. Povećanje broja putovanja naravno prate i sve veći prihodi od turizma. Dok je 2000. godine ukupni prihod od turizma u svijetu iznosio 475 milijardi USD, 2005. g. je zarada iznosila već 679 milijardi, da bi 2010. godine ukupn zarada dostigla čak 918 milijardi USD.

Prema podacima Europske komisije (DG Enterprise and Industry) ukupni prihod od turizma i putovanja danas čini nešto preko 5 posto bruto nacionalnog proizvoda 27 članica Europske unije, u tom sektoru djeluje preko 1,8 milijuna tvrtki koje zapošljavaju 5,2 posto ukupnog broja radnika u zemljama EU. Pridodaju li se i sektori koji se neposredno oslanjaju na turizam i putovanja, proizlazi da taj prošireni sektor stvara preko 10 posto BNP-a te zapošljava 12 posto ukupnog radništva EU.

Sve to ukazuje da se radi o visoko profitabilnoj, ali i o vrlo konkurentnoj gospodarskoj grani i kako sve zemlje koje traže što bolje mjesto na turističkoj karti svijeta moraju sustavno raditi na svojoj kompetitivnosti. To podrazumijeva i primjenu tehnoloških inovacija i novih rješenja koje cjelokupnu turističku uslugu čine boljom i konkuretnijom.

Koliko turistički sektor prepoznaje potencijale novih inovacija?
Danas, kada svaka godina donosi neka nova tehnološka rješenja, uređaje i aplikacije potrebno je više nego ikada prije pratiti što i kako se nova tehnološka rješenja mogu primijeniti u oblikovanju turističke ponude. Brzina njihovog prihvaćanja i adaptacije u vlastitu turističku ponudu određuje koliko će ta ponuda biti kompetitivnija i originalnija od konkurencije. Zato je neophodno pratiti što se sve događa na polju novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, internetskih novina, ponude bankarskog sektora, noviteta u transportu i hotelskoj industriji. Jednako tako, promjene globalnih turističkih trendova mijenjaju interese, očekivanja i vrijednosne sustave. Statičan model turističke ponude koji ignorira nove trendove i nove zahtijeve s vremenom će postati nekonkurentan i nezanimljiv.

U vrijeme kada većina putnika svoje rezervacije transporta i smještaja obavljaju sami preko interneta, neophodno je da zračne, pomorske i cestovne putničke kompanije te nacionalne i sve privatne željeznice nude mogućnost jednostavnog i pouzdanog on-line pregleda redova vožnje, kao i rezervacija te kupnje karata. U vrijeme kada je komunikacija u potpunosti umrežena, gost može biti iz bilo kojeg dijela svijeta, što dodatno potiče na veću toleranciju svih zaposlenih u turizmu, ali i na bolju ponudu usluga i informacija na raznim svjetskim jezicima. Internet je omogućio i jednostavno umrežavanje i razmjenu mišljenja i preporuka o pojedinim destinacijama, hotelima ili restoranima, što je donijelo nove promidžbene mogućnosti, ali i nove obaveze i odgovornost hotelskoj industriji i svima koji su zaposleni u turizmu i uslužnim djelatnostima.

Standardi željenih informacija o nekom mjestu, zanimljivim događajima u vrijeme boravka te pratećim ponudama eksponencijalno rastu i današnji prosječni gost traži znatno više informacija nego prije. Precizna vremenska prognoza, detaljniji podaci o kvaliteti zraka, visini snijega, temperaturi mora ili jezera, ponudi hrane i najma vozila ili različite opreme postali su standard današnjeg turizma.

Satelitska navigacija danas je postala osnovni alat u lakšem snalaženju u gotovo bilo kojem gradu i mjestu gdje se zateknemo. Svake godine stotine novih korisnih aplikacija za pametne telefone čine naša putovanja sve ugodnijim, jednostavnijim i bolje pripremljenim.

No, uz nove pogodnosti, razvoj novih tehnologija donosi turističkom sektoru i brojne probleme. Tipični primjer problema s kojim se susreće hotelska industrija je prebrzi razvoj TV tehnologije i financijska nemogućnost kupovine novih TV uređaja. Nakon prijelaza na digitalne TV prijemnike, tehnologija je iskoračila prema HD, a vrlo brzo i do 3DTV. Naravno da je vrlo nezahvalno da hotelska industrija zaostaje za onim što većina gostiju već imaju u svojim domovima, jer to značajno umanjuje doživljaj kvalitete smještaja. Fiksni telefonski uređaji po hotelskim sobama danas više podsjećaju na muzejske eksponate i ne pridonose percepciji podizanja kvalitete komunikacijskih hotelskih usluga. Tehnološki konkurentniji hoteli, uz naravno znatno višu cijenu, nude multimodularne daljinske upravljače kojima se osim kontrole rada TV-a, video i muzičkih uređaja, reguliraju temperatura i svjetlo u sobi, spuštaju rolete, naručuju različite hotelske usluge i pregledavaju brojne ponude mjesta u kojem se boravi. Vodeći hoteli prilagođeni su tako da gost umjesto daljinskog upravljača za sve te usluge koristi svoj pametni telefon. Upravo komunikacija između smartphonea i hotelskog internet-TV-a omogućuje dvosmjernu interakciju, prijenos podataka, glazbe ili filmova. Hotelski TV internet trebao bi omogućiti jednostavne rezervacije restorana kao i svih kulturalnih događaja u mjestu, ali i avionskih rezervacija, redova vožnje aviona, brodova, vlakova ili autobusa te brojnih korisnih informacija.

Komunikacijska tehnologija umnogome je promijenila i razini usluga koju očekuju nautičari. Uz kvalitetne, ažurirane i pouzdane peljare, logično je imati i jednostavni pristup svim korisnim informacijama koje neki nautičar može zatrebati. Uz detaljne podatke o okolnim otocima i mjestima kraj kojih prolazi, s podacima o svim kulturalnim i prirodnim znamenitostima te mogućnosti rezerviranja karata za koncerte, predstave i kulturne događaje, važno je imati i precizne informacije o slobodnim mjestima i uslugama pojednih marina, mogućnost rezervacije restorana, hotela, golf igrališta ili teniskih terena. Naravno da to ostavlja široki prostor različitim inovacijama i daljnjem podizanju kvalitete turističkih usluga.

Telemedicinske usluge i mogućnost neposredne povezanosti sa vlastitim lječnikom te s osobnim zdravstvenim kartonom s povijesti bolesti koji se preko posebnih aplikacija prenosi po potrebi na pametne telefone ili prijenosna računala i biva dostupan vlasniku u situacijama kada mu je to potrebno, samo je dio mogućeg daljnjeg unaprijeđivanja razine zdravstvenih usluga koje se nude turistima i svima na poslovnim putovanjima. U vrijeme kada se sve više putuje, kada se sve više turista tijekom svog odmora bavi sve opasnijim i zahtijevnijim sportovima i aktivnostima uz sve više ozljeda, podizanje razine medicinskih usluga sigurno bi pridonijelo ukupnom zadovoljstvu turističke ponude neke destinacije.

Turizam kao ogledalo inovativnosti nekog društva
Turizam danas, međutim traži znatno više od destinacija koje se smatraju atraktivnim. Naravno da će prirodne ljepote uvijek imati ključno mjesto, no jednako tako i svima vidljiv pristup domaćina prema zaštiti prirodnog bogatstva i poštivanje sve viših kriterija njegove zaštite. Na to se neposredno nadovezuje i pitanje koliko neka destinacija poštuje sve snažnije trendove u zaštiti okoliša i održivom razvoju, te koliko brine o kvaliteti zraka i vode. Zakonske regulative koje štite prirodno i kulturalno nasljeđe jasna su poruka koliko neka destinacija brine o sebi. Sustavi upravljanja otpadom i kanalizacijom u velikoj mjeri utječu na percepciju neke destinacije od strane gostiju. Konačno, danas je teško steći ugled bez jasne i vidljive energetske politike koja se temelji na obnovljivim izvorima i energetskoj učinkovitosti. Hotelska industrija sve više se okreće ka energetski pametnoj gradnji jer time pokazuje koliko vodi računa o vlastitim troškovima poslovanja, ali i koliko je društveno osjetljiva i tehnološki napredna. Sve to pokazuje koliko je važno u sve te sektore uvesti pristup razvoja utemeljen na inovativnosti.

Sadow je prije četiri desetljeća uspio pravno zaštititi svoj patent kotrljajućeg kofera samo dvije godine, nakon čega ga je preuzela konkurencija širom svijeta. Pravna zaštita patenata i danas je složen i skup proces koji često ne daje dovoljna jamstva za potpunu zaštitu intelektualnog vlasništva. No to nikako ne može biti kočnica ili obeshrabrenje za veću kreativnost u osmišljvanju novih tehnoloških rješenja primjenjivih u putovanjima i turističkim ponudama. Glavna prepreka kvalitetnijem razvoju turističkog sektora uglavnom je nedovoljno razumijevanje globalnih trendova i dinamike promjena kroz koje društvo sustavno prolazi. Te promjene nameću i stalne potrebe za tehnološkim, organizacijskim te socijalnim inovacijama koje turističku ponudu čine boljom i cjelovitijom.

World Economic Forum sugerira da je današnji turizam zapravo proces aktivnog traženja i dvosmjerne razmjene informacija. Zato je važno da one budu lako dostupne, jednostavne i razumljive, ažurirane i pouzdane. Od nedovoljnog pristupa potrebnim informacijama gore su samo one pogrešne i nepouzdane. Tehnologija danas nameće vrlo visoke standarde i očekivanja svih koji putuju ili planiraju godišnji odmor. Svi koji rade u turizmu, neovisno u kojem dijelu svijeta, ne smiju si dopustiti luksuz ignoriranja tog temeljenog principa na kojem počiva današnje društvo. Poslovna putovanja danas su nezamisliva bez jednostavnog pristupa internetu i elektronskoj komunikaciji. Sve veći broj gradova i ljetovališta po svijetu omogućuje besplatni i svim turistima dostupan širokopojasni internet.

Turizam danas nikako nije izolirani sektor onih koji u njemu neposredno privređuju, već prati razvoj društva u cjelini. I obrnuto, bez sustavne strategije razvoja nekog društva, niti jačanje turističke ponude nije realno. Turizam kao i brojni drugi sektori traži što bolje umrežavanje svih koji na bilo koji način mogu pridonijeti njegovom integralnom razvoju utemeljenom na inovacijama i kreativnosti. Turizam danas ima i jednu potpuno novu dimenziju i društvenu odgovorost – pokazuje koliko je neka destinacija, a time i neko društvo uistinu utemeljeno na znanju i inovacijama.