SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
 
ŽELJEZNICA
 
Koncesije za bržu obnovu željezničke infrastrukture
Autor/izvor: SEEbiz / Novi list
Datum objave: 06.06.2018. - 08:53:09
ZAGREB - Nakon dovršetka autocesta, Hrvatska svu snagu preusmjerava na željezničku infrastrukturu, a to bi trebalo osigurati da domaća željeznica po kvaliteti ne bude druga najgora u Europskoj uniji, prema ocjeni Svjetskog ekonomskog foruma.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ističe kako je razvoj željezničke infrastrukture primarna zadaća. Kako bi se ojačali kapaciteti HŽ Infrastrukture u pripremi projekata koje je moguće financirati i iz zajedničke Europske kase, do kraja mjeseca iz HAC-a na željeznicu prelazi, kako je najavio Butković, 10-ak sposobnih inženjera. A kako bi se u idućim godinama ubrzala obnova i izgradnja željezničke mreže, prije svega na koridorima transeuropske prometne mreže (TEN-T), resorno ministarstvo razmišlja i da se »otvori mogućnost koncesija«. Drugim riječima, koncesionar bi gradio dionicu željezničke pruge te bi, nakon izgradnje, kroz određeni period njome i gospodario.

Mogućnost davanja željezničke infrastrukture u koncesiju najavio je Butković na, u utorak održanoj, konferenciji »Potpora Europske unije za razvoj željezničkog prometa u Hrvatskoj: trenutačne mogućnosti i buduće perspektive« koju je organizirao Davor Škrlec, zastupnik u Europskom parlamentu u suradnji sa Saborom, Udruženjem europske željezničke industrije (UNIFE) i Savezom za željeznicu. Hoće li moguće buduće dionice desetljećima sanjane nizinske pruge prema Rijeci biti građene davanjem u koncesiju, tek će se vidjeti. Iako praksa davanja željezničke infrastrukture u privatni ruke nije nepoznata, činjenica je da se nije pokazala najboljim modelom, a jedan od primjera za to je Velika Britanija. Ponajprije jer privatnici u infrastrukturu ne ulažu, jer je to skupo. U hrvatskom modelu, barem onom o čemu se razmišlja, koncesionar bi izgradio pa onda uživao plodove svog rada.

Resorni ministar ponavlja kako treba donijeti političku odluku o izgradnji nizinske pruge, jer je to »nacionalni broj jedan nakon Pelješkog mosta«.

– Iduće godine napadamo prema Rijeci – najavio je Butković. 

Drugim riječima iduće godine bi se i nešto vidljivije krenulo s pripremama budućih radova na dionicama te pruge. Na pripremama, odnosno izradi kompletne projektne dokumentacije za dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac i Goljak – Skradin odavno se radi, a iduće godine moglo bi se krenuti i korak dalje. Želja je i cilj da do 2030. godine nizinska pruga bude dovršena. To je i krajnja godina do koje osnovnu TEN-T mrežu na razini EU-a treba dovršiti. Financiranje nizinske pruge tako bi ušlo u iduće proračunsko razdoblje za 2021. – 2027. godinu kao i dionice Dugo Selo – Novska i Okučani – Vinkovci. U tom razdoblju, prema riječima Maje Bakran Marcich, zamjenice direktora DG MOVE Europske komisije, Hrvatska može računati s vrlo sličnim iznosima za promet kao i do sada. U aktualnom proračunskom razdoblju Hrvatskoj je u sektoru prometa na raspolaganju 490 milijuna eura, dok je u periodu 2007. – 2013. godina na raspolaganju imala 110 milijuna eura. Komisija će danas objaviti proračun za Instrument za povezivanje Europe (CEF), namijenjen ulaganju u infrastrukturne prioritete u području prometa, energetike i digitalne tehnologije pa će se preciznije znati o kojim je iznosima riječ.

I Bakran Marcich ističe kako Hrvatska treba značajno povećati ulaganja u željezničku infrastrukturu. Koliko snažno, jasno je i iz podatka da je dovršenost osnovne mreže TEN-T kod nas na razini pet do šest posto, dok je prosjek EU-a 60 posto. Od devet osnovih koridora kroz Hrvatsku prolaze Mediteranski ili nekadašnji Vb koridor (Rijeka – Zagreb – Budimpešta) te Rajna – Dunav.

Domaće slabosti prepoznaje i Aurelio Cecilio, voditelj DG Regio Odjela za Bugarsku, Hrvatsku i Sloveniju koji je Hrvatskoj vrlo jasno poručio da ne traži novac koji neće moći potrošiti, odnosno da poboljša kapacitete pripreme projekta. »Pripremite projekte i onda tražite novac«, rečenica je kojom je Cecilio locirao jedan od ključnih problema povlačenja sredstava iz zajedničke europske kase.