DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
POTIHO
 
Kuščević novim zakonom "gura" privatizaciju komunalnih usluga
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 18.04.2017. - 11:09:36
ZAGREB - Govoreći prošli tjedan o nacrtu novog Zakona o komunalnom gospodarstvu, ministar Kuščević nazvao ga je grubim nacrtom. Unatoč činjenici da se radi o grubom nacrtu, jasne su temeljne postavke novog zakona – privatizacija komunalnih usluga.

Kao pravilo u upravljanju komunalnim uslugama, uvode se koncesije, javna trgovačka društva u kojemu udjele mogu imati privatni subjekti, ugovori o povjeravanju poslova i udruge kojima osnivači mogu biti i privatni subjekti. Iako su neki od ovih modela bili u upotrebi i ranije, uglavnom se radilo više o iznimkama nego o pravilu. Otvaranje komunalnih usluga privatnom kapitalu omogućuje se prije svega mijenjanjem vlasničkog režima infrastrukture – infrastruktura se od javnog dobra u javnoj upotrebi mijenja u javno dobro u općoj upotrebi. Ta promjena znači da nositelji prava i obaveza na infrastrukturi mogu biti i privatni subjekti, a ne više isključivo javna tijela, kažu u Zelenoj akciji.

Većina ozloglašenih primjera privatizacije komunalnih usluga u svijetu – od vodnih usluga, gospodarenja otpadom pa sve do javnog prijevoza – realizirala se upravo korištenjem ovih upravljačkih instrumenata. Pri tome najčešći ishod su bili povećani profiti privatnih tvrtki, povećani računi građanima i smanjena kvaliteta komunalnih usluga. Komunalne usluge preduvjet su kvalitete života svih građana i građanki, a neadekvatne komunalne usluge često dovode u pitanje i ostvarenje temeljnih ljudskih prava. Najočitiji primjer je pristup vodi i sanitaciji.

Nedopustivo je da itko na pružanju ovih usluga ostvaruje profit jer svaka kuna profita znači ili veći račun ili lošiju uslugu, a najčešće i veće račune i lošije usluge.

Zelena akcija naglašavo da zahtjev za pružanje komunalnih usluga od strane javnih poduzeća bez stjecanja dobiti ne znači da one trebaju biti besplatne. Građani i građanke u konačnici plaćaju sve komunalne usluge i zato moraju zadržati kontrolu nad njima. To prije svega znači da komunalne usluge moraju ostati dio javnog sektora, ali i da je potrebno stvoriti okvir za snažni društveni nadzor i transparentnost javnog sektora. Izmjene zakona trebaju ići u tom smjeru, a ne u smjeru tržišnog otvaranja sektora komunalnih usluga.

Upravo je neshvatljiva hrabrost s kojom se ovakav nacrt zakona nastoji provući u sjeni događanja oko Agrokora. Potrebna nam je jača kontrola od strane građana i veća transparentnost, a ne novi poligon za bujanje privatnih interesa i izvlačenje novaca građana i građanki. Nacrt zakona koji omogućuje koncesioniranje, javna trgovačka društva, ugovorno pružanje komunalnih usluga od strane privatnih subjekata, nacrt je za drugu privatizaciju u trenutku kada još trpimo teške posljedice prve privatizacije. Iako samo grubi nacrt, sasvim su jasne konture grube pljačke javnih resursa koju bi omogućilo usvajanje ovog Zakona.