SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ZAOSTAJANJE
 
Lovrinčević: Hrvatski BDP tek 2019. na razini onog iz 2008.
Autor/izvor: SEEbiz / nOVI LIST
Datum objave: 02.03.2017. - 08:27:13
ZAGREB - U posljednjem tromjesečju prošle godine hrvatsko gospodarstvo je, u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, raslo po stopi od 3,4 posto. 

Time je u zadnjim mjesecima prošle godine gospodarstvo ostvarilo rast kakav nije imalo gotovo punih devet godina, odnosno od vremena kad je Hrvatsku zahvatila globalna gospodarska kriza. Takvu stopu rasta BDP-a Hrvatska je posljednji put imala u prvom tromjesečju 2008. godine. Podaci Eurostata pokazuju da je malo zemalja u Europskoj uniji koje se mogu pohvaliti da im je u zadnjem lanjskom kvartalu gospodarstvo raslo po tako visokim stopama.
Prema Eurostatu, u posljednjem kvartalu prošle godine jače je raslo tek gospodarstvo Rumunjske i to po stopi od 4,8 posto, dok, barem među onim zemljama za koje

Eurostat ima podatke, Hrvatska zauzima drugo mjesto zajedno s Bugarskom. Hrvatski je rast u zadnjem tromjesečju prošle godine najveći i među susjednim zemljama, dakle veći je nego u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Italiji i Srbiji.

Zahvaljujući tomu, procjenjuje Državni zavod za statistiku, BDP je u prošloj godini rastao po stopi od 2,9 posto, što je najviše od 2007. godine kad je Hrvatska zabilježila stopu rasta od 5,2 posto. Nakon rasta od 2,1 posto u 2008. godini, uslijedilo je šest godina pada gospodarstva što je uzrokovalo kumulativni pad BDP-a veći od 12 posto, tako da je rast koji je ostvaren u 2015. i 2016. godini još uvijek nedovoljan da se to nadoknadi. U Hrvatskoj gospodarskoj komori izračunali su pak da je unatoč ostvarenom rastu realna razina BDP-a u 2016. godini i dalje bila oko 8,4 posto niža nego u pretkriznoj 2008. godini.

Na pitanje kad će se hrvatski BDP vratiti na razdoblje od prije deset godina odnosno na rezultate prije krize, ekonomski analitičar Željko Lovrinčević kaže da to sasvim sigurno neće dogoditi prije prijelaza iz 2018. u 2019. godinu. Kad je u pitanju zaposlenost koju je Hrvatska imala prije krize, Lovrinčević ističe da je pitanje hoće li se Hrvatska tako skoro vratiti tim brojkama, ali bi im se, procjenjuje, mogla približiti najranije 2020. godine.

– Iza nas je izgubljeno desetljeće. I kad se nadoknadi pad gospodarstva sljedeće ili 2019. godine, Hrvatska se na toj istoj točki neće naći ista. Nešto drukčija je njezina demografska slika, Hrvatska je starija. Procjene, jer službenih podataka nema, kažu da se iselilo 200 tisuća uglavnom mladih ljudi. A, javni je dug dvostruko veći i nema prostora da država krene u neke velike javne investicije – upozorava Lovrinčević, piše Novi list

No, dodaje da postoji i jedan pozitivan faktor, Hrvatska je za razliku od prije deset godina danas ipak članica Europske unije.

I ministar financija Zdravko Marić iskreno je priznao da unatoč dobrim rezultatima »govorimo samo o statističkim obuhvatima dok god svi skupa ne osjetimo te makroekonomske brojke o kojima govorimo, dok nam zaposlenost ne počne značajnije rasti, dok plaće ne budu rasle ...«.
Ministar tvrdi da je Vlada kao cilj postavila provedbu strukturnih reformi, posebice onih orijentiranih na rashodnu stranu proračuna, ali je naglasio i važnost smanjenje ovisnosti gospodarstva o uvozu.

– Čim hrvatsko gospodarstvo i domaća potražnja krenu nekakvim uzlaznim trendom, vidi se visoka ovisnost o uvozu. To je jedan od izazova koji smo si mi kao Vlada zacrtali, da se čim jače potiče domaća proizvodnja, industrija, općenito domaći sektor. I porezna reforma je korak u tom smjeru i tako ćemo i nastaviti – kazao je Marić, koji smatra da je za jučer obavljene podatke zaslužna i Vladina mudra politika vođenja javnih financija. Nije doduše rekao na koju Vladu misli, jer je ona sadašnja o financijama zapravo odlučivala tek u proračunu za ovu godinu, dok je utjecaj na prošlu godinu imala Vlada Tihomira Oreškovića.

Iako ni jedna mjera koju je donijela njegova Vlada nije utjecala na gospodarska kretanja u 2016. godini, to nije zasmetalo Andreju Plenkoviću da zaslugu za rast BDP-a pripiše politici svoje Vlade koja se, naglasio je, bavi gospodarskim rastom i razvojem. Kad bi to doista bilo tako onda bi Vlada, koja je u Banske dvore ušla dva mjeseca prije isteka godine, bila jedinstvena po tome što njezine mjere djeluju retroaktivno.

– Rast BDP-a u zadnjem kvartalu prošle godine, mogu slobodno reći u mandatu moje Vlade, veći je nego u bilo kojem kvartalu u zadnjih devet godina. Ova Vlada se bavi onim što ljudi očekuju, gospodarskim rastom i razvojem. Sve pretpostavke koje mi možemo učiniti sa svoje strane idu u tom smjeru – i porezne reforme, i rasterećenje gospodarstva, i transparentnost javnih nabava, svi zakonski prijedlozi idu za tim da se stvori kvalitetan okvir za one koji imaju poduzetni duh, plan i program, a spremni su izaći na tržište i otvarati radna mjesta – objasnio je Plenković. No, sve te mjere rezultate bi, s obzirom da se primjenjuju tek od ove godine, tek trebale dati.

A, na rast BDP-a u zadnjem kvartalu, pokazuju to podaci DZS-a, najviše je utjecala domaća potražnja, odnosno potrošnja hrvatskih građana.
Iako je najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u četvrtom tromjesečju 2016. ostvaren rastom izvoza roba, za čak 12,4 posto, dok je robni uvoz rastao 9,5 posto. Ipak, doprinos inozemne potražnje u odnosu na prethodni kvartal je negativan i to za 0,3 posto i zato je ministar Marić i govorio o velikoj ovisnosti o uvozu. Ojačala je i potrošnja države za 1,8 posto. Domaća je potražnja dala pozitivan doprinos od 3,7 posto, s time da je najsnažniji pozitivan utjecaj stigao od potrošnje kućanstva.

– Rast BDP-a posljedica je prije svega povećanog izvoza roba i usluga, poboljšanog poslovnog okruženja te povoljnijih globalnih uvjeta. Nastavak rasta upućuje na gospodarski oporavak i imamo razloga za zadovoljstvo, no moramo biti još ambiciozniji – poručio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.
Iako poslodavce raduje rast BDP-a glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić upozorava da 2017. godina nosi dosta izazova na koje će Vlada morati ponuditi prave odgovore.

– Rast od 3,4 posto je najbrži još od prvog kvartala predrecesijske 2008. godine, kada je BDP porastao također za toliko. Razlozi za to su mnogi, u turizmu smo opet ostvarili rekordne rezultate. Potrošnja raste. Proizvodnja raste. Planiraju se nove investicije, kazao je, prenosi Hina, Majetić dodajući da su poslodavci, iako optimističniji, i dalje oprezni.

– Da bi Hrvatska, kao što to premijer Andrej Plenković najavljuje, postala zemlja s boljom ulagačkom klimom i pozitivnim ozračjem za poslovanje, treba još puno toga napraviti i promijeniti. Ono što je privatni sektor radio u vrijeme krize, država mora raditi sada. Mora restrukturirati javni sektor – poručio je Majetić.

Stopa rasta od 2,9 posto sigurno će utjecati i na konačne rezultate proračuna za prošlu godinu, odnosno na visinu deficita, posebice njegovog udjela u BDP-u. Oreškovićeva Vlada izradila je proračun procjenjujući da će BDP rasti po stopi od dva posto, kasnije je, u prosincu prošle godine, kod izrade proračuna za ovu godinu, Plenkovićeva Vlada izašla s procjenom da će BDP ipak rasti po stopi od 2,7 posto.