SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
 
AFERA HOTMAIL
 
Mailovi dokazuju: Plenković je znao što radi Grupa Borg
Autor/izvor: SEEbiz / index.hr
Datum objave: 15.05.2018. - 21:22:43
ZAGREB - Sada već bivša potpredsjednica vlade Martina Dalić i njezina Grupa Borg oglušili su se o većinu primjedbi pravne struke.

Naime, tvorci Lex Agrokora Ante Ramljak i Tomislav Matić iz tvrtke Texo Management, Matko Maravić i Tonći Korunić iz InterCapitala, Branimir Bricelj iz tvrtke Altera Corporate Finance i Odvjetničko društvo Šavorić i Partneri, uz odobravanje tadašnje potpredsjednice vlade Martine Dalić i premijera Andreja Plenkovića, oglušili su se o primjedbe profesora Miladina, piše Index koji je u posjedu mailova koje dokazuju te činjenice.

Da je Plenković sve znao, svjedoči i činjenica da skupina Borg vođena Martinom Dalić tijekom svog rada održala više sastanaka s premijerom kako bi ga obavijestila o fazama rada na tom zakonu te bi se nakon sastanaka s premijerom radilo na daljnjim preinakama zakona. To se može iščitati iz mailova koji su u posjedu Indexa.
Jedna od glavnih primjedbi pravnih stručnjaka odnosi se na inzistiranje na tome da povjerenik bude netko iz skupine Borg, a ne netko s liste stečajnih upravitelja, a druga je izbor stalnog vjerovničkog vijeća oko kojeg se i danas lome koplja. Upravo zbog takvog vjerovničkog vijeća, nagodba teško može biti dovršena na vrijeme.

"Nacrt Zakona i nadalje odstupa od ključnih postavki talijanskog zakonodavnog uzora - i nema nikakav poredbenopravni uzor koji je izdržao test vremena i sudskih provjera - ponovno stoga Nacrtom Zakona izmišljamo samo nama svojstven pravni put i upuštamo se u eksperimentiranje s nesagledivim štetnim posljedicama, a o kojem se pravna struka nije ozbiljno očitovala", napisao je profesor Petar Miladin s Pravnog fakulteta svega dva dana prije nego što će se na vladi usvojiti Lex Agrokor.

No krenimo redom.

Ante Ramljak je krajem ožujka prošle godine široj javnosti bio poznat tek kao zaposlenik male i nepoznate tvrtke Texo Management, ali je u tajnosti radio i za tadašnju potpredsjednicu vlade i premijera. U to je vrijeme preko državne tajnice u Ministarstvu pravosuđa Sanje Mišević zatražio stav Pravnog fakulteta po pitanju Nacrta Lex Agrokora. Odgovorit će mu profesor Petar Miladin, i to na punih deset stranica, nabrajajući, članak po članak, zašto bi bilo dobro da se takav zakon nikada ne donese. Sve što je profesor napisao možete pogledati na kraju članka.

Najžešće kritike odnosile su se na izbor povjerenika, činjenicu da bi za propuste izvanrednog povjerenika odgovarala Republika Hrvatska te izbor Vjerovničkog vijeća.

"Izuzetno je sporno tko imenuje izvanrednog povjerenika. Odredba čl. 10., st. 2. trebala bi urediti to pitanje. Odredba čl. 10. u vezi s čl. 25. stvara konfuziju i nepotrebnu zbrku. Treba jasno u čl. 10. propisati tko i kako imenuje izvanrednog povjerenika. Izuzetno je sporno i to što za propuste izvanrednog povjerenika u konačnici odgovara Republika Hrvatska. Vjerovnici kvalificiranog dužnika time dobivaju ničim izazvani novog solventnog dužnika. Dolazi do velikog raskoraka u odnosu na Stečajni zakon, budući da za propuste stečajnog upravitelja Republika Hrvatska ne odgovara. Odgovornost Republike Hrvatske pojačana je tim više, što ona odgovara i u slučaju da se ispusti odredba čl. 10., st. 3. Nacrta zakona. Republika Hrvatska nije naime kadra isključiti niti ograničiti svoju odgovornost za propuste izvanrednog povjerenika budući da ga prema Nacrtu zakona ona u konačnici predlaže sudu koji ga potom imenuje. Na to treba posebno skrenuti pažnju prilikom procjene učinaka primjene ovog Nacrta zakona. Republika Hrvatska time intervenira u korporacijske odnose kvalificiranog dužnika, budući da prestaju mandati i ugovori članova uprave kvalificiranog dužnika. Postavlja se pitanje tko snosi odgovornost za štetu koja nastane kvalificiranom dužniku zbog prestanka ugovora koji su članovi uprave kvalificiranog dužnika sklopili s društvom. Potencijalno je moguća odgovornost Republike Hrvatske za štetu do koje će doći prestankom ugovora članova uprave kvalificiranog dužnika", napisao je Miladin u odgovoru državnoj tajnici i Ramljaku koji je u to vrijeme bio tek zaposlenik Texo Managementa.

Miladin je kod ovlasti budućeg povjerenika na više primjera naglašavao koliko hrvatski Lex odstupa od onog talijanskog koji je naveden kao direktan primjer.

"Izuzetno je ustavnopravno problematično i to što vjerovnici kvalificiranog dužnika nemaju nikakvu izravnu kontrolu nad radom izvanrednog povjerenika. To je ključno slabljenje pravnog položaja vjerovnika u odnosu na položaj koji oni imaju u SZ. To je jedan od ključnih argumenata koje zastupaju da se ovim Nacrtom zakona de facto i de iure protuustavno razvlašćuju vjerovnici dužnika. Temeljena dužnost izvanrednog povjerenika trebala bi biti ta da što prije utvrdi financijska izvješća kvalificiranog dužnika i da se iz stih financijskih izvješća jasno može razabrati je li glede kvalificiranog dužnika nastupio koji od stečajnih razloga. To rješenje predviđa i talijanski zakonodavni uzor", napisao je Miladin.

Zanimljivo je kako je Miladin u svojim primjedbama u jednom dijelu dao i za pravo sucu Trgovačkog suda Mislavu Kolakušiću, a vezano za sastav i nadležnost Trgovačkog suda.

"Treba posebno analizirati učinke ovoga Nacrta zakona sa stajališta isključive mjesne nadležnosti Trgovačkog suda u Zagrebu. Nužno je obaviti konzultacije s predsjednikom suda i utvrditi koje probleme oni vide vezano uz primjenu ovog zakona. Treba imati u vidu da se sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, gosp. Kolakušić, izričito usprotivio donošenju ovog zakona. Ustaljena praksa Trgovačkog suda u Zagrebu je da se odbijaju zahtjevi za imenovanje privremene uprave u društvima s ograničenom odgovornošću. Stav je Trgovačkog suda u Zagrebu: sve dok društvo ima članove - oni su dužni poduzeti potrebne korake za uredno funkcioniranje društva, što uključuje i imenovanje članova uprave", piše Miladin.

Isto tako, profesor Miladin upozorit će pisce Lexa da im je manjkavo rješenje za izbor vjerovničkog vijeća. I bio je u pravu jer je nedavno Visoki trgovački sud srušio Ramljakovu podjelu vjerovnika. Evo što piše Miladin u ožujku prošle godine o imenovanju vjerovničkog vijeća:

"Potrebno je detaljnije razraditi kako će se provesti izbor članova vjerovničkog vijeća, između samih vjerovnika, te je nužno produžiti rok od 30 dana za navedeni izbor članova. Također je nužno precizirati o kakvim se punomoćima radi, kao i sadržaj i forma punomoći. SZ za razliku od Nacrta zakona ne spominje da su izabrani članovi vjerovničkog vijeća dužni dostaviti potpisane punomoći. Što ako se ne postigne dogovor o članu vijeća unutar pojedine skupine? Također je potrebno definirati o kakvoj se većini glasova radi – prema SZ predviđa se većina svih vjerovnika i ako u svakoj skupini zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv prihvaćanja plana", napisao je Miladin.

Upravo se bivši povjerenik Ante Ramljak, baš kako to radi i aktualni Fabris Peruško, vadio na to kako je zakon nedorečen kod izbora stalnog vjerovničkog vijeća. I Ramljak i Peruško uporni su u tome da nagodbu postigne upravo Privremeno vjerovničko vijeće koje je birao Ramljak, a ne ono pravo vijeće koje se bira među vjerovnicima.

Odvjetnik Šavorić nije znao odgovoriti Miladinu pa se obratio Koruniću iz InterCapitala za pomoć oko primjedbi profesora s Pravnog fakulteta. No na kraju su se zapravo na njegove primjedbe oglušili, a članove Grupe Borg posebno je uznemirio onaj dio koji govori o izboru Povjerenika.

"Puno je pametovanja koje znamo: 'Treba stoga posebno argumentirati zašto se u tako značajnoj mjeri intervenira u jednakost i ravnopravan položaj poslovnog subjekata u pravnim i poslovnim odnosima.' Pa možda da Toni, Tomo ili Branimir pripreme taj dio obrazloženja. Ili recimo ovo kažu profesori (što je suprotno dosadašnjim uputama): Proširiti kvalifikacije Povjerenika, jer prema pravilima o predstečajnom postupku povjerenika se imenuje s liste stečajnih upravitelja (čl. 23. SZ). Izuzetno je sporno tko imenuje izvanrednog povjerenika. Odredba čl. 10., st. 2. trebala bi urediti to pitanje. Izuzetno je sporno ????? Pa što sad, neka odmah počnu pisati ustavnu tužbu ili neka predlože. Pa i mi to znamo, ali nećemo da je povjerenik sa liste stečajnih upravitelja. Dakle, MOLIMO TOČNE UPUTE", napisao je Šavorić tri dana prije nego što će Lex biti usvojen od strane vlade.

Tvorci Lexa slijedili su upute profesora s Pravnog fakulteta, no nisu ih sve uvrstili. Ramljak će ponovno dan kasnije, 29. ožujka, zatražiti od Miladina da pogleda nacrt zakona koji su napisali nakon primjedbi.

"U prilogu Vam šaljem zadnju verziju Zakona, pročišćenu prema Vašim komentarima od jučer. Molim Vas da još jednom pročitate tekst prije nego što ga uputimo u proceduru izglasavanja na Vladi RH", pisao je Ramljak koji je mail poslao ne samo Miladinu nego i Zoranu Paraću, još jednom profesoru s Pravnog fakulteta, te državnoj tajnici Mišević iz Ministarstva pravosuđa. Zanimljivo je kako Ramljak kaže da zakon u proceduru izglasavanja na vladi RH šalju oni.

No Miladin je i nakon ubačenih preinaka bio neumoljiv.

"Poštovani gospodine Ramljak, poštovana državna tajnice gospođo Mišević, dopustite mi da ukratko jasno izrazim svoj stav glede Nacrta Zakona u zadnjoj verziji koju sam primio danas:

1) Nacrt zakona je protuustavan po više pitanja koja sam objasnio u svojim komentarima koje sam napisao u nemogućem roku od 24 sata;

2) Ne mogu prihvatiti da su uvaženi moji komentari, a ako ste to Vi tako doživjeli, dopustite mi da se u cijelosti ogradim od toga da se meni pripisuje ikakvo "autorstvo" nad Nacrtom Zakona;

3) Nacrt Zakona i nadalje odstupa od ključnih postavki talijanskog zakonodavnog uzora - i nema nikakav poredbenopravni uzor koji je izdržao test vremena i sudskih provjera - ponovno stoga Nacrtom Zakona izmišljamo samo nama svojstven pravni put i upuštamo se u eksperimentiranje s nesagledivim štetnim posljedicama, a o kojem se pravna struka nije ozbiljno očitovala;

4) Ako moje kratke komentare ističete kao relevantne - dopustite mi da to ovim putem, bez ikakve lažne skromnosti, nedvojbeno opovrgnem;

5) Republika Hrvatska izlaže se donošenjem ovog Zakona nesagledivim štetnim posljedicama u odnosu na vjerovnike kvalificiranog dužnika, ali i prema dioničarima kvalificiranog dužnika. Pozivam Vas da još jednom razmislite o primjeni instituta privremenog stečajnog upravitelja sukladno važećem Stečajnom zakonu", napisao je Miladin.

Znakovito je kako se Miladin u potpunosti odrekao bile kakve povezanosti s Lex Agrokorom, koji je smatrao katastrofalnim.

"Ako moje kratke komentare ističete kao relevantne - dopustite mi da to ovim putem, bez ikakve lažne skromnosti, nedvojbeno opovrgnem", naznačio je Miladin.
Ramljak je proslijedivši taj mail tadašnjoj desnoj ruci premijera Plenkovića i njihovoj ekipi komentirao: "I što ćemo sad!?"

Nije bilo posebnog odgovora, no jasno je što su tvorci Lex Agrokora napravili jer je zakon vrlo brzo napokon bio usvojen.

I što će sada Plenković? Kako je vidljivo, ekipa koju je vodila njegova dojučerašnja desna ruka Martina Dalić jasno je bila upozorena na brojne štetne posljedice manjkavog zakona i to od strane stručnjaka kojega su sami konzultirali.

Da bi spasio sebe, smijenio je prvo Ramljaka, a sada i Martinu Dalić. No, jasno je da je i on sve znao ili morao znati. Zbog toga najveću odgovornost snosi on sam jer je cijelo vrijeme sve to odobravao i do zadnjeg trena branio i Ramljaka i Martinu Dalić.

Foto: Robert Anić/ Pixsell