SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
VELIKA OČEKIVANJA
 
Mogu li nafta i plin oživjeti Slavoniju?
Autor/izvor: Miroslav Flego
Datum objave: 04.06.2015. - 20:48:00
VINKOVCI - Hrvatska je vlada u srijedu odlučila izdati dozvole za istraživanje i eksploatiranje nafte i plina na šest istražnih prostora na istoku Hrvatske, uz Dravu i Savu veličine od 2 100 do 2 600 četvornih kilometara, ukupne površine 15 tisuća četvornih kilometara što znači da će u podravskim, slavonskim i posvaskim poljima biti još više "klackalica" za izvlačenje nafte i plina.
U blizini Đeletovaca, kod Privlake i Ilače, u Vukovarsko-srijemskoj županiji, još od 80-tih godina crpi se nafta i uz nju, obvezni plin i transportira se u Inina postorjenja u Đeletovcima odakle se nakon obrade i pročišćavanja, šalje naftovodima dalje. Dozvolu za istraživanje i eksploataciju na jednom istražnom prostoru, Drava 2, dobila je Ina, za Drava 3 tvrtka Oando Plc iz Nigerije, prostore Drava 4 i Sava 8, 9 i 10 dobila je tvrtka Vermilion Zagreb Exploration kojemu je osnivač, prema uvidu u sudski registar, nizozemska tvrtka Vermilion Morocc Exploration, a iza koje stoji kanadski koncern Vermilion Energy.

Ministar gospodarstva, Ivan Vrdoljak, još je početkom godine, kada je najavljivao da će Vlada izdati dozvole za istraživanja i eksplotaciju nafte i plina na kontinentalnom dijelu Hrvatske, uz Dravu i Savu, rekao kako će taj projekt donijeti dobrobit tim dijelovima Hrvatske.

Investicije u istraživanje i eksploataciju bit će pokretači lokalnog gospodarstva u smislu angažiranja lokalne industrije i dobavljača te otvaranja novih radnih mjesta, posebno u Slavoniji. To potvrđuje i izniman interes naftnih tvrtki za istraživanje nafte i plina na kopnu.

- Očekujem znatna ulaganja naftnih tvrtki, a u fazi eksploatacije uslijedit će još značajnija, što će rezultirati jeftinijim energentima, većim brojem radnih mjesta i kvalitetnijim životom – rekao je tada ministar Vrdoljak najavljujući i velike građevinske investicije jer kada započne eksploaatcija, valja izgraditi naftovode i druge transportne objekte u kojima će biti angažirano tisuće radnika.

Službeni statistički podaci kazuju kako je u Dravskom bazenu od 70-tih prošloga stoljeća, kada je Ina ondje pronašla naftu i plin, do sada iscrpljeno oko 2,5 milijuna tona nafte, a u okolici Đeletovaca, Ilače i Privlake gdje je eksploatacije počela 80-tih, oko 3 milijuna tona. No, Hrvatska svake godine uveze 80 posto potreba za sirovom naftom pa će ova najavljena istraživanja nalazišta ugljikovodka smanjiti potrebe za uvoznom naftom. Agencija za ugljikovodike tvrdi kako istražni radovi u Slavoniji i preliminarna analiza seizmičkih i drugih dostupnih podataka pokazuje da Panonski bazen u svojoj utrobi krije značajan preostali potencijal.

Jednostavna usporedba Mađarske i Hrvatske kazuje da obje imaju sličnu veličinu i strukturu kopna u području Panonskog bazena dok Hrvatska ima izbušeno tek 33 posto od ukupnog broja proizvodnih bušotina uspoređujući s Mađarskom i manje od 52 posto otkrivenih rezervi. Ali, treba pričekati prve istražne radnje, tek tada ćemo moći sa sigurnošću govoriti o brojkama - podsjećaju u Agenciji za ugljikovodike.

Naftni stručnjak i nekadašnji glavni direktor Ine, Davor Štern, ocjenjuje kako je zanimanje tvrtki za istraživanja na kontinentu Hrvatske jako veliko i rezultati na kopnu mogli bi biti čak i bolji od onih podmorju.

- Veliki sam pobornik istraživanja na kopnu, za razliku od bušenja po Jadranu. Isto tako ne treba zaboraviti da su troškovi istraživanja u kontinentalnom dijelu Hrvatske tri puta manji od istraživanja Jadrana – rekao je Štern povodom izdavanja dozvola za istraživanje nafte i plina u kontinentalnoj Hrvatskoj dodajući da će rezultati na kopnu biti bolji od onih u podmorju pa očekuje da će "Jadran onda pasti u drugi plan".

Dozvole koje je u srijedu izdala Vlada, podrazumijeva geofizička i druga geološka snimanja, interpretaciju tako prikupljenih podataka i njihovu studijsku obradu, ali i bušenje, produbljivanje, skretanje, opremanje, ispitivanje, privremeno napuštanje ili likvidacija istražnih bušotina te kupnja ili nabava roba, usluga, materijala i opreme koji su potrebni za te radove što je prilika za hrvatske proizvođače opreme i izvođače radova u naftnoj industriji.