SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
INTERESI
 
Novi kineski Put svile zadire u američke interese u istočnoj Europi
Autor/izvor: Milica Mančić / Bloomberg
Datum objave: 15.07.2017. - 10:55:37
ANALIZA - U dvorcu iz 19. stoljeća u središtu Beograda, gdje birokrati planiraju važne projekte Srbije u inozemstvu, Ivan Mrkić iz kutija vadi knjige, istraživanja i karte koje su mu potrebne kako bi u trenu postao stručnjak za Kinu.Mrkić, bivši ministar vanjskih poslova, očekuje da će investitori iz Hong Konga i Pekinga uložiti desetke milijuna eura u istočnu Europu pa želi da Srbija - jedna od najsiromašnijih među njima - bude spremna.

Desetljećima, američki novac je bio taj koji je pokretao željezare i tvornice automobila u postkomunističkoj Europi, ali regija sada polaže nade u Kinu da popuni prazninu nastalu izolacionizmom Donalda Trumpa.

"Kinezima ponekad treba vremena dok donesu odluku, ali kada to učine, brzina realizacije je zapanjujuća," rekao je Mrkić, koji zajedno s bivšim predsjednikom Tomislavom Nikolićem osniva jedinstveni centar za investicije i trgovinu s drugom najvećom ekonomijom svijeta.

"Smatrali smo da trebamo poseban ured koji će se brinuti da sve funkcionira.

"Od Poljske do Baltičkog mora, te duž Dunava u Slovačkoj, Mađarskoj i Bugarskoj, vlade se pokušavaju dodvoriti kineskim investitorima da, gdje je to moguće, zamijene američke tvrtke koje se povlače. Znak je to onoga što dolazi s odustajanjem Trumpove Amerike od uloge svjetskog lidera po pitanjima od klimatskih promjena do slobodne trgovine, te zalaganjem kineskog predsjednika Xi Jipinga za internacionalizam.

Za Xija, 16 zemalja središnje i istočne Europe i njihovih preko 110 milijuna potrošača predstavljaju ulaz u Europsku uniju. Jedanaest njih su već članice, a preostalih pet, među kojima je i Srbija, nastoje se priključiti europskom bloku.

Utiranje puta prema Europi sastavni je dio Xijevog plana gradnje suvremenog Puta svile koji bi otvorio nova tržišta za izvoz kineskih proizvoda u vrijeme kada kineska ekonomija usporava. U skladu s tom vizijom, Peking je u studenom obećao uložiti 10 milijardi eura kapitala u zemlje središnje i istočne Europe, od kojih su neke među 60 država koje je Xi označio kao cilj inicijative "Jedan pojas, jedan put".

Ove godine, zemlje nove Europe, među kojima Poljska, Češka, Mađarska i Slovačka, gladne novca, spremno su uzvratile na kinesko udvaranje slanjem najviših dužnoznika u Peking, a istovremeno su se četiri prijestolnice regije, poput Varšave i Sofije, našle među 10 ekonomski najuspješnijih u svijetu.

"Želja mi je da Kinezi pomognu u zapošljavanju što većeg broja naših građana," kaže Julius Beluscak, gradonačelnik slovačkog mjesta Vel'ka Ida gdje je US Steel 17 godina vodio željezaru o čijoj se prodaji sada pregovara s honkonški Hesteelom.

U gradskoj vijećnici iz koje se pogled pruža na glavnu cestu punu rupa, Belascuk podsjeća da je željezara godinama propadala i da je onečišćenje u gradu veće nego igdje u Slovačkoj. Nada se da će novi vlasnik ulagati u zelenije tehnologije. Hesteel je već kupio srpsku Željezaru Smederevo za 46 milijuna eura, a u pregovorima je i o preuzimanju postrojenja US Steela u Košicama u Slovačkoj.

"Ne bih rekao da mjesto više ima koristi od prisutnosti US Steela," rekao je Belascuk.

Čelnici istočne Europe pokušavaju na sve načine odobrovoljiti Kineze. Kada je Xi prošle godine krenuo na turneju po regiji, u Pragu je dočekan paradom duž glavnih avenija. Za tu priliku, ulice su bile okićene kineskim zastavama, mada su prosvjednici oštetili neke od njih negodujući zbog kineske politike prema Tibetu.

"Sad možda postoji veća spremnost da se pitanja poštivanja ljudskih prava u Kini stave u zapećak,", rekao je Ian Bond iz briselskog Centra za europske reforme i bivši britanski diplomat.

"Mnogi u Europi su zabrinuti pravcem u kojem se kreće SAD."

Prijateljstvo istočne Europe i Kine stvara nervozu kod nekih u zapadnoj Europi. EU vrši pritisak na Xija da europskim kompanijama omogući jednak pristup poslovanju u Kini kakav kineske imaju u Europi. Mnogi također strahuju da Peking pokušava steći veći politički utjecaj izazivanjem podjela među starim i novim članicama EU. Vladajuća poljska stranka Pravo i pravda, koja se s Europskom komisijom ne slaže po brojnim pitanjima od vladavine prava do migracijske politike, također je u prisnim odnosima s Trumpom, koji je prošlog tjedna toplo dočekan u Varšavi. Međutim, otuđenje od svojih razvijenijih susjeda zbog udvaranja Kini moglo bi nanijeti više štete no koristi, kaže Kerry Brown s Chatham House think-tanka iz Londona i bivši prvi tajnik britanskog veleposlanstva u Pekingu.

Kineske izravne strane investicije u regiju i dalje su neusporedivo niže od američkih ili europskih. U poljskoj, najvećoj od 16 ekonomija, američke investicije su 2015. donijele 62,2 milijuna eura neto priljeva, u usporedbi s neto odljevom u Kinu. Skoro da se nijedna od 3,9 milijardi dolara vrijednih kineskih investicija koje je najavljivao češki predsjednik Miloš Zeman nije ostvarila. 

"Istočnoeuropska očekivanja su visoka i sumnjam da bi to mogao biti veliki problem," kaže Brown.

"Kinezi nisu tu došli dijeliti pomoć i novac. Postoji veliko očekivanje da je Kina dobročinitelj. Ne mislim da je to realno.

"Dok zemlje u razvoju u pravilu cijene kineski pristup investicijama bez pratećih političkih zahtjeva, one često imaju slab kreditni rejting i upitnu vladavinu prava. Kina je s mukom naplatila zajmove koje je davala u Venecueli i Africi, a nekoliko projekata u središnjoj Aziji izazvalo je prosvjede.

"I sama Kina je suočena s izazovima. To su, primjerice, razlike u kulturi i politički rizici," kaže Wang Huiyao, director pekinškog think-tanka Centar za Kinu i globalizaciju.

"Kineske tvrtke nisu dobre u međukulturnoj prilagodbi i morale bi unaprijediti svoje menadžerske vještine kako bi postale istinski multinacionalne."

Stalan priljev novih poslova se unatoč svemu nastavlja. Kineske tvrtke pregovaraju o investicijama u tvornicu LED žarulja i rudnik ugljena u Poljskoj, kao i u brzu prugu koja će povezati prijestolnice Mađarske i Srbije.

Mađarska vlada u svibnju je također potpisala ugovor s Bohong grupom, proizvođačem komponenti za automobile i ispušnih sustava, dok je kineski konglomerat CEFC kupio udio u najvećoj češkoj zrakoplovnoj kompaniji Travel Service te tamošnjoj pivovari Lobkowicz. U Beogradu, Mrkić i njegovih 20-ak kolega uselili su krajem lipnja na prvi kat dvorca gdje je prethodno bilo sjedište ravnateljstva za izbjeglice, koje je preselilo u prizemlje. Mrkić planira zaposliti stručnjake i prevoditelje kako bi kineski investitori više saznali o mogućnostima u Srbiji. Među poslovima koji se pripremaju je i obnova Zračne luke Beograd i kupovina rudnika bakra RTB Bor. Jedan kineski investitor čak razmatra mogućnost kupnje niza srpskih toplica poznatih po geotermalnim izvorima i ljekovitom blatu

"Tek smo u embrionalnoj fazi," kaže Mrkić.

"Znam da se mnoge zemlje središnje i istočne Europe bore za kinesku pozornost i neke su u tome bile učinkovitije, ali naši projekti s Kinom su zaista procvjetali."