SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
FORMIRANJE VLADE
 
Pahor u četvrtak s Janšom o izgledima za formiranje vlade
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 10.07.2018. - 14:50:05

LJUBLJANA - Slovenski predsjednik Borut Pahor u četvrtak će primiti Janeza Janšu čija je stranka na parlamentarnim izborima 3. lipnja osvojila najviše glasova, nakon čega će biti jasnije može li Janša okupiti koaliciju koja bi mu omogućila formiranje vlade.

Predsjednik će u četvrtak popodne primiti Janeza Janšu, predsjednika stranke koja je na izborima dobila najviše glasova, nakon čega će obojica dati izjave za javnost, priopćeno je u utorak iz Pahorova ureda.

Janšina konzervativna Slovenska demokratska stranka (SDS) u novom parlamentu s 90 zastupnika ima 25 mandata, skoro dvostruko više od drugog potencijalnog kandidata za mandatara nove vlade, Liste Marjana Šarca (LMŠ) čiji čelnik, do sada gradonačelnik Kamnika i bivši glumac Marjan Šarec, vodi pregovore sa ostalih pet stranaka ljevice i liberalnog centra, u želji da okupi koaliciju i formira svoju vladu.

Pahor je već više puta najavio da će mandat, po dosadašnjim ustaljenim običajima, najprije ponuditi Janši kao izbornom pobjedniku ako on mandat za sastav nove vlade prihvati, a Šarcu samo ako dokaže da je već okupio dovoljnu potporu stranaka koja mu jamči da bi na tajnom glasovanju u parlamentu dobio potrebnih 46 zastupničkih glasova.

Pahor je prošlog tjedna nakon dva kruga konzultacija s političkim strankama priznao da ni Janša ni Šarec nisu zajamčili da imaju potrebnu potporu, ali je savjetovao strankama s obje strane političkog spektra da međusobne pregovore o koalicijskim vezama ubrzaju, kako bi država što prije dobila vladu, čime bi se izbjegli politička nestabilnost i opasnost prijevremenih izbora.
Osim toga, Pahor očekuje da će mu Janša u četvrtak, ako prihvati ponuđeni mandat, zajamčiti da nakon slanja prijedloga o mandataru nove vlade u parlament neće mandat u zadnji trenutak prije glasovanja, vratiti predsjedniku, što bi dodatno zakompliciralo političku situaciju i postizborno stanje i produžilo proceduru izbora, najprije novog predsjednika vlade, a onda ako bude potvrđen i članova njegove vlade.
Spremnost za ulazak u moguću Janšinu vladu do sada su javno iznijeli samo Slovenska nacionalna stranka (SNS) Zmage Jelinčiča, a uvjetno i demokršćanska Nova Slovenija (NSI) Mateja Tonina koja međutim vodi i paralelne razgovore sa Šarcem o mogućoj mješovitoj koaliciji desnog i lijevog centra.
Kako prenose slovenski mediji, Janša trenutno može računati samo na 35 glasova u parlamentu, što je znatno manje od potrebne natpolovične većine.
No, neizvjesna je i mogućnost formiranja Šarčeve koalicije jer od 7 parlamentarnih zastupnika Toninove stranke njih 6 smatra da je Janša za njih bolja opcija zbog programskih bliskosti, prenose slovenski mediji.

Kako tvrde, ako ovog tjedna ne dođe do preokreta u koalicijskim razgovorima Šarca i Janše s potencijalnim partnerima u budućoj vladi, stvari bi se mogle zakomplicirati u smjeru prijevremenih izbora iako parlament o izboru predsjednika vlade može odlučivati u tri kruga, što je u zakon ugrađen mehanizam kako bi se sprijječila kriza i politička nestabilnost.

Ako u prvom krugu kandidat kojeg je predložio predsjednik države na temelju izbornog rezultata nije izabran, onda se pristupa drugom krugu biranja mandatara nove vlade u kojemu kandidature podnose zastupnički klubovi ili predsjednik drržave, s time da se - ako je kandidata više - najprije glasuje o predsjednikovu kandidatu-kandidatkinji.

Ako i to ne rezultira izborom mandatara nove vlade, pristupa se trećem krugu u kojemu kandidature podnose zastupnici odnosno njihove stranke, a pri tome za izbor više nije potrebna apsolutna natpolovična većina od 46 glasova, nego obična većina prisutnih u dvorani prilikom glasovanja.
To međutim otvara prostor za političke špekulacije, kao što su taktičko glasovanje onih zastupnika koji ne žele nove parlamentarne izbore zbog mogućeg gubitka mandata, ili "prijelaze" zastupnika s jedne na drugu stranu političkog spektra, pa čak "kupovanje" glasova, što nije popularno i što se obično nastoji izbjeći iako je takvih slučajeva u povijesti slovenske demokracije već bilo.