DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
 
NA RUBU
 
Petrokemija će nestati ne preuzme li država dio duga
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 17.03.2018. - 12:07:46
ZAGREB - Ni deset mjeseci nakon što su stigle neobvezujuće ponude za dokapitalizaciju Petrokemije nema još odluke u ulasku novih vlasnika u tu kompaniju, odnosno odluke o njezinoj dokapitalizaciji. 

Rasplet te situacije po svemu sudeći ovisit će ponovo o tome koliko je država, iako u dokapitalizaciji neće sudjelovati, spremna uložiti u taj projekt.

Već tjednima unutar Vlade vode se rasprave o tome koliki će iznos Petrokemijina duga, uglavnom prema bankama, država preuzeti na sebe te po kojem modelu. Iako u rješenju tog problema sudjeluje nekoliko resora, zasad nitko od ministara nije službeno spreman govoriti o tome za koju se opciju zalaže. Neki od njih zato što nisu sigurni da će, i nakon što država preuzme dug, imati jamstvo da će kutinska tvrtka imati stabilnu budućnost, a dio njih zato što, kako su nam rekli neslužbeni izvori, nisu uvjereni kako je takvo rješenje najčistije.

Onog trenutka kad je inače oprezni ministar državne imovine Goran Marić otvoreno najavio mogućnost da država preuzme barem polovinu od ukupno oko 800 milijuna kuna duga Petrokemije tako, prema njegovim riječima, osigura dugoročno rješenje za tu kompaniju, bilo je jasno da je Vlada izabrala put koji znači još jednom sanaciju na račun državnog proračuna.

Do toga se očito došlo u mjesecima pregovora nakon što su u rujnu prikupljene obvezujuće ponude za dokapitalizaciju Petrokemije u kojoj treba prikupiti 450 milijuna kuna svježeg kapitala. Iako u samom pozivu na dokapitalizaciju nije stajala mogućnost preuzimanja duga na teret proračuna niti sudjelovanja postojećih vlasnika, pa tako ni najvećeg – države, čini se da će država u novi krug spašavanja Petrokemije uložiti barem i koliko novi investitori.

Njihova je pozicija jasna, oni žele preuzeti tvrtku opterećenu sa što manje dugova, ako je to ikako moguće, a na toj je opciji, kako se može čuti u Vladi najviše inzistirao austrijski Borealis. U igri su još i Prvo plinarsko društvo i Ina, te HEP i Janaf, kroz koje bi država trebala zadržati barem 25 posto vlasništva.

Iako većina sugovornika Novog lista iz Vlade ističe da je bilo iracionalno očekivati da državu novo restrukturiranje Petrokemije neće ništa stajati, dio njih je rezerviran prema modelu po kojem to može izvesti. Uz to ističu da se svi, koji su predali neobvezujuću ponudu i nakon provjere poslovanja tvrtke odustali zbog visokih dugova, mogu se osjećati zakinutima ili izigranima jer nisu znali da će država preuzeti dug.

– Ispada da se Petrokemija prvo financijski restrukturira na račun većinskog vlasnika, države, pa onda ide u dokapitalizaciju. Tako nismo postavili stvari na početku procesa. Uz to ako preuzimamo dug, onda je to sanacija, odnosno potpora poduzetniku u poteškoćama i nešto bi o tome morala reći i Europska komisija, kaže jedan naš sugovornik iz Vlade.

Kaže da je osobno sklon da se još jednom pokuša pomoći Petrokemiji zbog njezine važnosti za poljoprivredu, ali i kutinski kraj, ali ističe da viski iznos duga koji bi država trebala preuzeti, ne bi smio ići uz promjene pravila u tijeku procesa.

Kaže i da je odluka da Vlada ipak preuzme dio duga gotovo sigurna, ali dodaje i da trenutačno nitko ne zna hoće li to biti 400 ili primjerice 500 milijuna kuna, što se po njemu moralo znati na početku procesa dokapitalizacije, prije nego li je itko predao ponudu, jer se otvara sumnja da se Vlada, iza zatvorenih vrata, dogovorila s onima koji su dovoljno inzistirali da se tvrtka očisti od značajnog postotka duga, iako se cijeli proces zapravo trebao voditi otvoreno putem Zagrebačke burze. No, prognozira da takve sumnje neće zaustaviti proces dokapitalizacije, jer je alternativa stečaj.