SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
UDARNA SNAGA
 
Pinezić: Obiteljski smještaj u turizmu ove godine generira oko 2,5 mlrd eura prometa
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 21.09.2017. - 09:33:20
ZAGREB - Odličan plasman hrvatskog obiteljskog smještaja na natjecanju za najbolje u Europi veliko je priznanje i hrvatskom turizmu, koji i 'počiva' na toj vrsti smještaja i od kojeg se ove godine očekuje promet od oko 2,5 milijarde eura, ističe predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK Nedo Pinezić.

Pinezić je to i druge ocjene za Hinu iznio uoči odlaska s mjesta predsjednika te Zajednice, na kojem je volonterski bio osam, a ukupno u komorskom 'angažmanu' 20 godina, zalažući se za prepoznavanje važnosti, brendiranje i kvalitetu obiteljskog smještaja u turizmu.

Mnogi smatraju da je i najviše pridonio promociji i razvoju tog smještaja, pa i nedavnim europskim nagradama, a s mjesta predsjednika razriješen je ovog tjedna na osobni zahtjev uz poruku da je "vrijeme za nove mlade vrijedne ljude". Umjesto njega, predsjednica Zajednice će biti dosadašnja zamjenica Danijela Čavlović.

Porast prometa još uvijek veći od porasta kapaciteta

"U hrvatskom turizmu obiteljski smještaj raste iz godine u godinu i po kapacitetu i po prometu, ali je još uvijek rast prometa veći od rasta kapaciteta, što govori da se sezona korištenja tog smještaja na nekim destinacijama bitno produžila. Svi veći gradovi i njihova okolica imaju znatno dužu sezonu potražnje za obiteljskim smještajem u odnosu na klasična kupališna mjesta, a isto je i u blizini velikih atrakcija, poput Plitvičkih jezera i Dubrovnika te u mjestima u kojima su hoteli zatvoreni tijekom zime ili ih i nema", kaže Pinezić.

Iznosi da je u osam mjeseci u obiteljskom smještaju ostvareno 31 milijun noćenja, što je već za oko 500 tisuća više nego u cijeloj prošloj godini, dok je samo u turistički najjačem mjesecu, kolovozu bilo 13 milijuna noćenja ili čak 4 milijuna više nego u svim hotelima i kampovima zajedno.

"Zahvaljujući toj vrsti smještaja generirani promet od gostiju do kraja kolovoza kreće se oko 2 milijarde eura, dok bi do kraja godine prema procjenama mogao dosegnuti 2,5 milijardi eura. To je zapravo konkretan doprinos hrvatskih građana i njihove imovine nacionalnoj ekonomiji, tim više što je oko 350 tisuća ljudi neposredno uključeno u poslove u tom smještaju, a još deseci tisuća mikro poduzetnika neposredno", naglašava Pinezić.

U vezi procjene prometa, važnim napominje da se često zanemaruje da potrošnja gostiju u obiteljskom smještaju nije kontrolirana i kanalizirana kao kod paket aranžmana te da novac troše gdje god žele i potrošnjom podupiru i široku ponudu.

Snagu obiteljskog smještaja potvrđuju i podaci iz HTZ-ovog eVisitora, po kojima je na dan 1. kolovoza ove godine u Hrvatskoj bilo 92 tisuće registriranih objekta za usluge smještaja u domaćinstvu, sa 544,5 tisuća kreveta, što je za oko 11 tisuća objekata i za oko 50 tisuća kreveta više nego na isti dan prošle godine.

Taj smještaj već godinama čini i više od 50 posto ukupnih turističkih kreveta, a prošle je godine u njemu ostvareno 30,4 milijuna noćenja, dok je od početka ove godine do 15. rujna noćenja u tom smještaju bilo 33,3 milijuna, odnosno najviše među svim vrstama smještaja, što je do prije samo par godina bilo 'rezervirano' za hotele i kampove.

Luksuzni segment u manjini, a standard u većini

Osvrnuvši se na nedavne nagrade Europskog udruženja obiteljskog smještaja (EHHA) za četiri hrvatske luksuzne kuće za odmor/vile kao najbolje u različitim kategorijama u Europi, Pinezić ističe vrijednost svih 12 finalista za te nagrade, jer je to bilo i prvi puta da se Hrvatska uključuje u to natjecanje, kao i da je luksuzni segment u obiteljskom smještaju ipak zastupljen u relativno malom postotku.

"Luksuzne vile i kuće za odmor dokaz su da se u hrvatskom obiteljskom smještaju stvara nova vrhunska kvaliteta, no takvih objekata, sa visokim standardima estetike, privatnosti, sigurnosti, kontakta s prirodom, usluge, sadržaja i komfora, je među ukupnih 92 tisuće registriranih za obiteljski smještaj možda oko tisuću", iznosi Pinezić.

Puno više objekata je u "premium" segmentu, oko 10 tisuća, gdje ulaze sve vrste komfornog smještaja (kuće za odmor, prostrane urbane vile i apartmani te slični), dok je najveći dio ponude u toj vrsti smještaja pozicioniran u segmentu "standard", što se najviše i traži, a u prosjeku se može označiti sa tri i pol zvjezdice i po ocjenama iz EHHA-e znatno je bolji u odnosu na isti segment u Italiji i Francuskoj.

Postoji još i segment "economic", sa oko 20 tisuća objekata, uglavnom izgrađenih i kategoriziranih prema standardima od prije 20 i više godina, ali i novijih, koji ciljaju na publiku koja traži osnovnu uslugu smještaja po povoljnijoj cijeni.

Još se 'lome koplja' oko potpore javnog sektora i kategorizacije

Smatrajući da potpora javnog sektora još nije jednaka doprinosu obiteljskog smještaja društvu, zbog čega se, kao i oko kategorizacije tog smještaja još 'lome koplja', Pinezić kaže da je tu stanje "slično onome u poljoprivredi i u uvozu, gdje veliki sustavi nastoje utjecati na uvjete poslovanja i tokove financijskih potpora u svoju korist".

"Ipak, zahvaljujući suradnji HGK, Ministarstva turizma i HTZ-a to se polako mijenja u korist obiteljskih mikropoduzetnika u turizmu, pri čemu je pitanje ujednačavnaja standarda kategorizacije i dalje otvoreno. O tome se razgovara, traže se zadovoljavajuća rješenja, kao i kod programa kreditiranja ulaganja u kvalitetu po povoljnim uvjetima te se nadam da će konačno hrvatski domaćin dobiti punu podršku i priznanje i u vlastitoj zemlji nakon brojnih međunarodnih priznanja", poručuje Pinezić.

Važnim drži i promjenu svijesti, vjerujući da će istinske promjene donijeti tek neka iduća smjena generacije, kada će, nada se, biti i lakša transformacija obiteljskog smještaja sa razine noćenja do malog obiteljskog hotela, koja je sada spora, teška i mnogima neisplativa, zbog visokih investicija i previše previsokih nameta.

"U svim razvijenim turističkim odredištima duge tradicije i visoke kvalitete usluge, poput Švicarske, Austrije, Bavarske održivi obiteljski hoteli nastaju unapređivanjem usluge kroz generacije. Kod nas se u turizmu poslovanje svodi na tri, najviše do pet mjeseci, i naravno da to obiteljskom smještaju ne može biti dosta za pokrivanje troškova poslovanja, održavanja, razvoja i življenja obitelji. To je i razlog da je to mnogima još nadopuna kućnom proračunu", kaže Pinezić.

Poručuje da u svemu, a pogotovo pri iznajmljivanju stanova u gradovima, što je također rastući trend u Hrvatskoj kao i drugdje u svijetu, treba biti svjestan načina poslovanja online platformi kao ekonomije dijeljenja.

"Legalno iznajmljivanje stanova turistima je u redu, ali javne vlasti o tome moraju voditi računa te i takvu ponudu okupiti, promovirati, brendirati i nagrađivati, a digitalnim platformama nametati obvezu da obračunavaju i uplaćuju boravišnu pristojbu za goste koje su uputili u smještaj", kaže Pinezić.

Zbog toga, kao i zbog niza drugih trendova, zaključuje da je hrvatskom turizmu hitno potrebna nova strategija razvoja, jer je sadašnja, kako kaže, već kada je usvojena 2013. bila u zaostatku za promjenama koje se događaju na globalnoj razini, a pogotovo onima vezanim za digitalnu industrijsku revoluciju, promjene navika putnika (osobito u generacijama x, millennials, Z) te klimatske promjene.