SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
 
ZATVARANJE GRANICA
 
Politika Angele Merkel doživjela poraz
Autor/izvor: Ines Pohl, Deutsche Welle
Datum objave: 04.07.2018. - 08:28:51
KOMENTAR - Protekla dva tjedna bila su puno više od sudbonosnih dana jedne kancelarke. Oni su bili gorka borba za temeljni smjer europske izbjegličke politike. Pobijedile su snage koje igraju na kartu izolacije.

Pobijedili su oni političari, koji žele spriječiti ljude da u budućnosti krenu na opasni put preko Mediterana. Oni koji su za pojačanu zaštitu na granicama, ali i kampove u Sjevernoj Africi. Tamo će izbjeglice čekati dok se ne ustanovi žele li ih u Europi - zato što imaju pravo na azil ili zato što su potrebni kao radna snaga. Čak i unutar Europe će se u budućnosti upravljati čvršćom rukom, a izbjeglice će - teoretski - biti brzo smještane u izbjegličke centre ili kampove. Njihovi slučajevi će se brzo obrađivati, a neželjeni gosti će odmah biti vraćani.

Veliki su to planovi, koje je Angela Merkel prošlog tjedna u mukotrpnim pregovorima dogovorila sa svojim europskim kolegama i kojima odbacuje svoju prethodnu politiku otvorenih granica. To su planovi koji su njezinog ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera na kraju ipak doveli do toga da popusti, čime završava otužna lakrdija, kojoj smo svjedočili posljednjih dana - i čime je njemačka vlada ipak sačuvana od raspada - barem zasad.

To je dobra vijest. Ne samo za Njemačku, već i za Europu. Jer samo populistički agitatori imaju interes da najsnažniju ekonomsku zemlju u Europi, u ovoj fazi opće nesigurnosti, zahvati kriza vlade nepoznatog ishoda. Tim prije što je Njemačka kao faktor stabilnosti jako važna. Zbog toga je Angeli Merkel uspjelo tako brzo organizirati summit, na kojem su dogovorene osnovne smjernice nove europske migracijske i azilantske politike. Europa zna što ima u Angeli Merkel u ova krizna vremena.

Ovim je akutna kriza okončana. Ali pravi odgovor na izazove nije pronađen - nitko se tu ne treba zavaraviti. U kojoj će to sjevernoafričkoj zemlji biti izgrađeni prihvatni centri? Dosadašnje reakcije tih zemalja su pretežno negativne. I s kojim državama se možete upustiti u takav posao, ako želite vidjeti da se u odnosu prema izbjeglicama poštuje barem minimum ljudskih prava? Pored toga tko bi se trebao brinuti o opskrbi izbjeglica ako ih zaustave na njihovom putu prema Europi? Najnovije slike iz Alžira jasno pokazuju što se može dogoditi: Na tisuće izbjeglica su doslovce poslane u pustinju, uključujući djecu i trudnice, koji su umirali na skoro 50 stupnjeva Celziusa u hladu, žednei i izgladnjeli. Već sada zemlja poput Libanona prima više izbjeglica od cijele Europe zajedno. Ovo je također dio istine europske politike izolacije izbjeglica.

Čak i u EU-u je trenutno više pitanja nego odgovora. Ni tu nije jasno u kojoj bi se to zemlji trebali graditi kampovi. Koje su vlade zaista na kraju spremne za ublažavanje tereta, kojem su izložene Italija i Grčka - zemlje s najvećim vanjskim granicama i shodno tome najvećim brojem izbjeglica? Brz dogovor između dviju kršćansko-demokratskih stranaka CDU-a i CSU-a bio je moguć, jer sve ostalo lebdi u zraku. Jedina stvar koja će biti brzo implementirana je jačanje granica. Dolaze unosna vremena za Europsku agenciju za zaštitu kopnenih i morskih granica - Frontex.

Angela Merkel se već tri godine bori za humanu izbjegličku politiku. Pri tome je i sama pravila greške. Komunikacija joj je često bila loša, bilo je i zanatskih propusta. No sada je zbog raspoloženja u njezinoj zemlji, nove konstelacije političkih stranaka, situacije u Europi i konačno spora s koalicijskim partnerom CSU-om prisiljena na tvrdi politički kurs.

To neće promijeniti njezino duboko, ali i jednostavno uvjerenje da mora pomoći onima kojima je pomoć potrebna. Sada će o njoj ovisiti još puno toga, kako se ne bi gradile samo nove ograde, već i kako bi se punom parom radilo na novim zakonima o useljavanju, na novim partnerstvima sa zemljama Afrike i kako bi se još više podržale snage koje se bore da njihov narod ne napušta ognjišta već ostane kod kuće.

Ograde i granične službe mogle bi na kratko zaštititi europske vlade. Ali one nisu trajno rješenje.