SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PRITISCI
 
Povećanje plaća: Ujesen snažan pritisak javnih službi na vladu
Autor/izvor: SEEbiz / Novi list
Datum objave: 01.08.2019. - 08:55:20

ZAGREB - Premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić sve će se više suočavati sa zahtjevima sindikata iz javnog sektora za povećanjem plaća za pojedine djelatnosti, što će se onda preliti i na one službe, prvenstveno na državnu upravu, koja mirno čeka da ostali dogovore veće plaće i da onda isto ishode i za svoje članove.

Pri tome resorni će ministri biti na strani zaposlenih u svome sektoru, pokazao je to zasad slučaj ministrice znanosti i obrazovanja koja je već izašla sa zahtjevom za povećanjem plaća u osnovnim i srednjim školama i ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem koji je takav dogovor parafirao sa sindikatima u zdravstvu.

Oba se zahtjeva odnose na koeficijente u dvije djelatnosti koje imaju najveći broj zaposlenih, ali i najjači adut u rukavu - štrajk, jer bi prekid rada u zdravstvu ili obrazovanju pogodio najveći broj građana, piše Novi list.

I dok se ministrica Divjak već otvoreno tjednima zalaže za povećanje plaća zaposlenima u prosvjeti i to kroz povećanje koeficijenta za četiri posto u rujnu ove godine i za dva posto od početka sljedeće godine, ministar Kujundžić je parafirao kolektivni ugovor koji svim zaposlenima u zdravstvu povećava plaće od 1. kolovoza, a svima koji sudjeluju u procesu dijagnostike za dodatnih četiri posto već od 1. listopada.

No, jučer je taj dogovor, kad je ugovor trebao biti službeno i potpisan, blokiran i potpisano je produljenje postojećeg Kolektivnog ugovora do kraja listopada.

Potpuno je jasno i zašto, ministar financija Zdravko Marić jučer je govorio o povećanju osnovice za cijeli javni sektor, ističući kako je takav način povećanja plaća koje se isplaćuju iz proračuna pretočen u dogovor po kojem osnovica raste još od 2018. godine, pa će tako od 1. rujna biti veća za dodatnih dva posto.

No, ministrica Divjak želi dodatno povećanje za zaposlene u prosvjeti koje će godišnje koštati oko 350 milijuna kuna, a ministar Kujundžić čak je i dogovorio povećanje koje je ukupno teško 450 milijuna kuna i pri tome vrlo otvoreno govori da je za to imao podršku premijera Plenkovića i da su sindikati bili više nego korektni u pregovorima.

- Kolektivni ugovor za zdravstvo istekao je prošle godine u srpnju, a onda smo ga na jednu godinu produžili. Sindikati su u pregovorima započetima prije tri mjeseca bili maksimalno korektni sa svojim zahtjevima o povećanju plaća. Takve je zahtjeve premijer Andrej Plenković za vrijeme pregovora načelno podržavao - kazao je jučer ministar Kujundžić prije Užeg kabineta Vlade.

Objasnio je da je nakon uvida u kontekst takvih povećanja plaća i njegovih posljedica na ostatak javnog sektora, dogovoreno produženje postojećeg kolektivnog ugovora do 31. listopada i novi pregovori.

Novi ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović poručio je da će se u pregovorima pokušati naći kompromisno rješenje, ali da oni ne garantiraju dogovor kojim će svi biti zadovoljni.

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske (SSZSSH) Stjepan Topolnjak ocijenio je da je Vlada dokazala da je nevjerodostojna jer nije prvi put potpisala ono što je dogovorila.

- Ja sam 10 godina u pregovorima, ali ovakav bezobrazluk Vlade, premijera i ministra Marića još nisam doživio - rekao je Topolnjak.

Jasno je da se Vlada osim troška, pribojava i toga da bi povećanje plaća za 72 tisuće zaposlenih u zdravstvu, osnažilo poziciju ministrice Divjak koja to isto traži i za 68 tisuća zaposlenih u prosvjeti, a onda bi nakon povećanja plaća za ukupno 140 tisuća zaposlenih u te dvije djelatnosti, isti zahtjevi stigli i za preostalih sto tisuća zaposlenih u javnom sektoru.

Zasad su i prosvjeta i zdravstvo na čekanju do kraja kolovoza, ali njihov pritisak neće popustiti s obzirom na to da je Vlada »oslobodila« milijardu kuna ugostiteljstvu uz objašnjenje da je cilj da se stvori prostor za povećanje plaća, pa možda i za povratak dijela iseljenih građana Hrvatske.

Među iseljenima su naravno i zaposleni iz javnom sektoru, a državu posebno pritišće odlazak liječnika i sestra pa će i to biti dodatni argument za sindikalne zahtjeve kojima će u Vladi sve teže odolijevati.